Kučuk: Više od pola firmi visi iznad ponora, a strankama se uplaćuje novac za izbore

Ejub Kučuk
Čak i bez skupih istraživanja i ekonomskih analtitičara lako je zaključiti da se problemi firmi u BiH neće zaustaviti sa rješavanjem zdravstvene krize nego će se preliti na 2021. godinu i trajati do njenog kraja.

Iznosi i crne procjene, mjere koje je hitno potregbno poduzeti da se spriječe, a ima i poruku malih biznisa za političare i stranke uoči današnje sjednice Vlade FBiH.

Već u prvim danima korona krize mi je bilo vidljivo da naše vlasti ne znaju s čim su se susrele, da nemaju nikakve organizacijske i komunikacijske sposobnosti za krizni menadžment, da će se 'baviti privredom tek kad se riješi zdravstvena' kriza, da će do njihovih mjera cijela privreda završiti u provaliji iz koje se neće izvaditi, a da će socijalni bunt strašan.

Svi koji ne vide da je cijeli svijet stao, da većina država svijeta ulaže i 50 posto državnih proračuna za spas privrede, svi koji nemaju komunikacijske vještine, koji ne znaju umiriti i inspirisati različite ciljane javnosti, ne trebaju ni da se bave vođenjem države u ovim vremenima. A kod nas se svako smatra sposobnim da vodi državu. Pa i oni koji naprave najveći klaster zaraze kršeći mjere koje su sami propisali“, pojasnio je Kučuk motive osnivanja grupe.

Zna li Vlada FBiH šta radi, i koliki je obim problema?

„Nažalost, Vlada FBiH zajedno sa zastupnicima i predstavnicima parlamentarnih stranaka uopšte nije svjesna veličine problema koji je pred privredom, što su pokazali izostankom bilo kakvih mjera u protekle 4 sedmice“, rekao je Kučuk.

Govoreći o problemima, istakao je da će pad narudžbi iz inostranstva dovesti u probleme većinu izvozno orijentisanih firmi koje će ubrzo biti primorane na otpuštanje radne snage.

„Drvno-prerađivačka industrija je prva došla u probleme pa je do sad otpušteno više od 2.000 radnika. IT industrija kojoj nije zabranjen rad je doživjela veliki pad narudžbi obzirom da se urušilo tržište nekretninama i rad za 'startap' kompanije, pa su od prvog dana specijalnih mjera uručeni otkazi, a u pitanje dolaze i razvojni centri iz ove industrije. Isto je sa tekstilnom i kožnom industrijom koje trenutno imaju pad od 85 posto, metalnom i svim ostalim industrijama.

Restriktivno kretanje osoba će razorno djelovati na turističku i većinu ostalih industrija u našoj državi. Hoteli, restorani, aerodromi, prijevoznici, taksisti, turistički vodiči, individualni najmodavci apartmana i kuća za turiste, tržni centri, trgovina različitih vrsta roba i usluga, prodaja suvenira“, naglasio je Kučuk.

Nadalje navodi da će pad zaposlenosti u zapadnim zemljama značajno umanjiti broj uplata dijaspore rodbini u BiH, ali i da će poskupljenje sirovina i hrane na svjetskom tržištu uticati na domaću proizvodnju, rast cijena osnovnih životnih namirnica i potrošačke korpe iako će broj zaposlenih opadati iz mjeseca u mjesec.

„Potrošnja i nivo prometa u većini maloprodajnih objekata se, u posljednjih nekoliko godina, održavala isključivo zahvaljujući dolascima dijaspore i turista. Pad potrošnje i prodaje uticat će na sve ostale industrije te dovesti do značajnog pada prometa, smanjenja broja radnih mjesta, zatvaranja kompanija, zastoja u otplati kredita.

Ako na sve gore navedeno dodamo zabranu kretanja mlađih od 18 i starijih od 65 godina, policijski sat, zabranu obavljanja djelatnosti za određene djelatnosti, nedostatak kapitala u više od 80 posto obrta i malih biznisa i veliku izloženost prema bankama i finansijskim institucijama, lako je zaključiti da više od 50 posto firmi visi iznad ponora, a blizu 70 posto svih radnih mjesta u privredi je ugroženo“, upozorio je Kučuk.

Šta je osnovno što privrednici sada trebaju, koliko novca za to treba, a šta će se desiti ako Vlada ne izađe u susret zahtjevima privrednika?

„Moje procjene su da trebaju dvije milijarde KM, što država može naći različitim alokacijama, uštedama, donacijama i zaduženjima“, rekao je Kučuk.

Među mjerama koje Vlada FBiH treba poduzeti su da Vlada FBiH preuzme plaćanje poreza na plate i dohodak, kao i sve pripadajuće poreze u periodu mart-maj plus mjeseci u kojim je na snazi stanje prirodne nesreće, svim firmama koje isplate bar zakonom predviđene minimalne plate, oslobađanje od parafiskalnih nameta i taksi u 2020. godini, oslobađanje poreza na dobit za 2019., oslobađanje od akontacije poreza na dobit za 2020. godinu svih firmi koje zabilježe pad prodaje od minimalno 25 posto zaključno sa prvim polugodištem 2020. godine.

“Potrebno je očuvanje broja zaposlenih koje privreda u ovom trenutku može podnijeti. To podrazumijeva (Kantonalni i Opštinski nivo vlasti): isplatu minimalnih bruto plata obrtima, malim biznisima i svim firmama kojim je zabranjen rad, a koje su zadržale više od 70 posto uposlenih na neodređeno vrijeme, osloboditi sve zakupce zakupa poslovnih prostora na svim nivoima vlasti, osloboditi sve obrte komunalnih i ostalih taksi, članarina, parafisklanih nameta, povećati iznos minimalne naknade za nezaposlene na 500 KM do opravka tržišta, subvencionirati 30 posto plate firmama koje nisu smanjile broj zaposlenih i iznos minimalne plate u odnosu na februar 2020. godine“, istakao je Kučuk.

Kazao je da će, u slučaju provođenja ovih mjera, svi stanovnici FBiH očuvati minimalnu kupovnu moć što će poticati potrošnju.

Među mjerama navodi i subvencioniranje rate kredita onima koji nisu u stanju da to čine tokom trajanja „stanja prirodne nesreće“, kreirati fondove za poticaj zapošljavanja za sve firme koje preuzmu tehnološke viškove koji su otpušteni u periodu trajanja „stanja prirodne nesreće“, te kreirati garantni fond koji bi služio za podizanje kredita firmi i subvencioniranje kamata za firme kojim bude trebao kapital da brzo pokrenu poslovanje nakon prestanka važenja prirodne nesreće.

Kučuk je iznio i frapantan podatak da, dok BiH puca po šavovima u svim segmentima, firme se približavaju stečaju, a hiljade otpuštenih radnika ide prema birou za zapošljavanje, Kanton Sarajevo je izvršio uplatu strankama za naredna tri mjeseca.

„I nijedna stranka u Kantonu nije našla za shodno da vrati tu uplatu, da osudi to ponašanje, da moralnim činom pokažu kako shvataju da privreda raspada, da najveći hotelijeri i poslovni ljudi razmišljaju o potpunom zatvaranju svojih biznisa.

Daljnjom analizom došao i sam i do ukupnog iznosa koji je veći od 3,2 miliona KM, a koje će Kanton, opštine i Grad Sarajevo isplatiti u 2020. godini političkim strankama.

I ne samo da su stranke primile novac, da većina njih nije dale nikakve inicijative za spas privrede, da se nisu odrekli dijela ili većine primanja u korist privrede, nego su se počeli pripremati i za opštinske izbore planirane za oktobar ove godine. S tim u vezi, imam pouzdane informacije i dokaze da je Naša Stranka prije par dana uputila sve Opštinske odbore da se počnu pripremati za opštinske izbore. Možda je tako i u drugim strankama, ali ovo je provjerena informacija i za svaku osudu. Bilo bi para za nas, samo da nije njih. Radnici na biro, stranke na budžet. Stara prevarantska doktrina“, kazao je Kučuk.

Ima i poruku Glasa malih biznisa za premijere, zastupnike i lidere stranaka.

„Zaista se nadamo da ćete shvatiti ozbiljnost situacije, da ćete se ugledati na zemlje okruženja i razvijenog svijeta koje su u prvi plan stavile očuvanje ekosistema zemlje, ali i na političke predstavnike i lidere u RS.

Stotine hiljada uposlenih i desetine hiljada vlasnika obrta, malih biznisa, sinoć nije spavalo razmišljajući o mjerama koje ćete donijeti. Više od 500.000 porodica sa zebnjom očekuje mjere koje će pokazati da li vam je stalo do onih koji su decenijama ćuteći gradili društvo, redovno plaćali radnike, poreze i sve namete koji su vam pali na pamet da uvedete od 1995 do danas. Svih tih godina su plaćali poreze u slučaju nezaposlenosti i nesreće, plaćali su rente za skloništa koje niste gradili, akcize koje niste koristili namjenski nego ste trošili na sve veći državni apparat.

Veliki je teret i odgovornost na vama. Teret koji će označiti vašu ulogu u istoriji BiH. Da li ćete biti pravedni vladari ili politički ološ koji će završiti na smetljištu istorije“, istakao je Kučuk.

Izvor: