Kuda sa 1,8 biliona eura?

Europska Unija
Europska unija debatuje o raspodjeli mnogo novca. Da li će se države dogovoriti o paketu za obnovu? Francuski predsjednik Emmanuel Macron govori o „trenutku istine“.

 

Predsjednik savjeta Charles Michel je odmah na početku, za dva dana predviđenog posebnog samita oko paketa za obnovu i budžeta EU od 2021. do 2027., konfrontirao šefove država i vlada EU sa najtežim tačkama. Pregovori su započeli sa pitanjima koliko novca će EU staviti na raspolaganje za obnovu nakon Corona krize, koje uslove zemlje EU moraju za to ispuniti i koje rabate oni koji najviše uplaćuju, od Njemačke preko Holandije do Austrije, trebaju dobiti. Sva druga pitanja trebaju se razjasniti tek nakon toga.

Na prvom samitu nakon izbijanja pandemije na kome su šefovi osobno prisustvovali radi se o ukupno 1,8 biliona eura. Evropska komisija je krajem maja predložila da se zaduži za 750 milijardi evra i time finansira obnovu. Usto dolazi 1,1 bilion eura za regularni budžet EU za period 2021. do 2027. Njemačka kancelarka Merkel je na početku pregovora prigušila očekivanja. „Mi svi idemo sa puno elana u savjetovanje, ali ja moram reći da su razlike vrlo, vrlo velike i da ja zbog toga ne mogu predvidjeti da li ćemo ovaj put doći do rezultata“, rekla je Merklova, koja nakon preuzimanja rotirajućeg predsjedavanja Savjetom EU od strane Njemačke od jula do decembra, igra važnu ulogu posrednika.

Brzi dogovor je doduše poželjan, rekla je dalje Merkelova. „Ipak mi moramo pogledati realnosti u oči. Potrebna je stvarno velika spremnost svih na kompromis da bi smo dobili nešto što je sa aspekta ove pandemije dobro za Europu, šta je dobro za ljude u Europi i šta je pravi odgovor na gospodarske teškoće koje imamo.“

Pomoć samo pod određenim uslovima?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o „trenutku istine“ za EU. Predsjednica komisije Ursula von der Leyen je naglasila: „Današnji dan je od nevjerovatne važnosti.“ Italijanski premijer Giuseppe Conte pozvao je na to da se ne misli samo na finansije nego i na europske vrijednosti. Dogovor je u interesu svih građana EU. „Ja sam potpuno svjestan postojećih razlika ali moja je čvrsta odluka da to moramo prevazići.“

Holandski premijer Mark Rutte najavio je tvrde pregovore. On je proteklih tjedana zajedno sa ostala tri člana „šredljive četvorke“, Austrijom, Danskom i Švedskom, izrazio oštre kritike na paket obnove. Njima smeta prije svega to da se novac neće državama dati kao dotacija koju treba vratiti. Rutte je naglasio da bi dotacije mogao akceptirati samo ako je raspodjela pomoći povezana sa konkretnim obećanjima reformi. „Ako se krediti do određene mjere pretvaraju u dotacije tada su reforme još važnije i apsolutna garancija da su se stvarno provele.“ Holandija pritom zahtijeva čak i pravo veta. To opet nailazi na otpor zemalja kao što su Italija ili Španija koje ne žele da dobiju reformske zadatke kao u euro krizi.

U osjetljiva pitanja spada i to da li će se podjela sredstava iz regularnog budžeta i fonda za obnovu vezati za državopravnost. Mađarski premijer Viktor Orban zaprijetio je prije samita sa blokadom ako se ova povezanost ne ukloni. Poljski premijer Mateuš Morawiecki označio je povezivanje pomoći sa mehanizmom pravne države kao „proizvoljno“. On se izjasnio i protiv toga da se prema Michelovom kompromisnom prijedlogu trideset posto novca treba izdvojiti za zaštitu klime.

Izvor: