Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, otkrio je pozadinu donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici i pokušaje negatora genocida da spriječe usvajanje ovog dokumenta.
- I na prijem povodom Dana državnosti i na otvaranje spomenika "Cvijet Srebrenice" doći će oni koji su bili protiv ili suzdržani tokom glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Evo, Honduras – ambasador Hondurasa se prvi prijavio da dođe i na otvaranje spomenika i večeras da bude s nama na prijemu. A Honduras je, nakon što mu je Srbija obećala da će, valjda, otvoriti školu u toj zemlji, glasao protiv Rezolucije - kazao je Lagumdžija ekskluzivno za N1.
Otkrivanje spomenika
Danas se u Njujorku održava ceremonija otkrivanja spomenika "Cvijet Srebrenice", u sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Lagumdžija je pojasnio kako je nastala ideja da ovaj spomenik bude postavljen ispred zgrade UN-a.
- Znate, sad kopajući po historiji, prije 13 godina Majke Srebrenice, Munira Subašić i grupa udruga koje su posvetile svoj život sjećanju na genocid u Srebrenici, pokrenule su inicijativu da se obilježi genocid i da se pokuša postaviti spomenik ili neka spomen-soba u zgradi Ujedinjenih nacija. Ponovo 2019. tadašnji ljudi koji su vodili Predsjedništvo BiH i diplomatiju pokrenuli su sličnu inicijativu zajedno sa Majkama Srebrenice. Međutim, nije se daleko odmaklo jer je trebalo, pored truda Majki Srebrenice, i lične podrške generalnog sekretara, da institucije BiH odlučnije stanu iza toga. Trebalo je da uđe Denis Bećirović u Predsjedništvo BiH i da se stvari pomaknu. Ja sam došao ovdje kao ambasador, imajući u vidu jedan od tri projekta.
Ključni projekt bio je doći do rezolucije koja će postati međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Pretpostavka je bila da imamo presude Suda u Haagu potvrđene nakon svih procesa, i tek prije tri godine imali smo pravne pretpostavke da kažemo: 'Evo, genocid je međunarodno pravni fakt', jer Mladić, Karadžić i Krstić imaju pravosnažne presude. Krenuli smo tada u bitku pod vodstvom Denisa Bećirovića, morali smo imati još jednog člana Predsjedništva BiH, Komšića, podršku ministra hrvatskih poslova, koordinaciju s nevladinim udrugama, Islamskom zajednicom, umjetnikom Adinom Hebibom i arhitektonskim timom Zije Krvavca - rekao je.
Lagumdžija je objasnio da bi Rezolucija bila nemoguća bez prethodno usvojenog međunarodnog priznanja genocida:
- Rezolucija u svojoj tački šest kaže da će Ujedinjene nacije uspostaviti program promocije Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, uključujući obrazovanje i promociju vladavine prava, u funkciji jačanja svijesti o tome šta Srebrenica znači – ne samo u prošlosti, nego kao upozorenje da se u budućnosti takvo nešto ne događa.
Spomenik "Cvijet Srebrenice" postavljen je na prominentnoj lokaciji pored spomenika Mahatmi Gandhiju, Berlinskog zida i Augustinčićevog Konjanika, kojeg je Tito poklonio UN-u prije gotovo 60 godina. Hebibovo umjetničko djelo nalazit će se u okviru ovog kompleksa.
Protivljenje ideji
Lagumdžija je otkrio i protivljenje ideji otkrivanja spomenika:
- Javnosti je manje-više poznato. U ljeto 2023. pokrenuli smo aktivnosti s formiranjem grupe prijatelja, koju su vodile Njemačka i Ruanda. Do februara 2024. uspostavili smo grupu prijatelja od 19 zemalja da napravimo osnovni draft Rezolucije. Kada smo trebali ići vani, Moskva-Beograd-Banja Luka saznali su o čemu se radi i krenuo je napad na nas, na Rezoluciju koja je tada bila spremna za Generalnu skupštinu. To je ono što je javnosti poznato – Vučićev spektakularni pokušaj da se spriječi, ali Rezolucija je usvojena.
Na kraju, Lagumdžija je govorio o prijemu povodom Dana državnosti BiH i prisustvu ambasadora koji su glasali protiv ili suzdržano:
- Večeras organizujemo prijem, prijavilo se 70-ak ambasadora i zamjenika, uključujući i one koji su bili protiv ili suzdržani tokom glasanja o Rezoluciji. Honduras je prvi prijavio dolazak i na otvaranje spomenika i na prijem, iako je glasao protiv Rezolucije.
O Dejtonskom sporazumu
Govoreći o Dejtonskom sporazumu, Lagumdžija je rekao:
- Ja nisam bio u Daytonu, niti sam htio učestvovati u pregovorima. Kad je Dejtonski sporazum donesen, bio sam nezadovoljan i rekao jednom novinaru da nije donio ništa drugo osim mira. Kasnije sam shvatio važnost toga. Kao stari socijaldemokrata, tješio sam se izjavom Vilija Branta: 'Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće'. Dejtonski sporazum nam je donio mir i to moramo iskoristiti.
Foto: Screenshot
