Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, oglasio se povodom usvajanja Rezolucije o osudi iranskih napada na zemlje Perzijskog zaljeva u Vijeću sigurnosti UN-a. Bosna i Hercegovina se našla među 137 država kosponzora ove Rezolucije, a Lagumdžija je detaljno obrazložio hronologiju događaja i političke pritiske koji su prethodili glasanju.
Ambasador je otkrio da se samo sat vremena prije glasanja suočio s direktnim protivljenjem predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
"Sat pred glasanje sam imao ponovljeno i konačno izjašnjenje predsjedavajućeg Komšića da je on protiv toga da budemo kosponzori Rezolucije, što su od nas tražile zemlje Zaljeva i Jordan, te da sjednicu Predsjedništva i njihove interne konsultacije ne može okončati prije narednog dana do kada bi sudbina Rezolucije bila završena i bez nas", naveo je Lagumdžija.
Lagumdžija je pojasnio da je Komšiću iznio činjenice o ogromnoj podršci koju je Rezolucija već imala, naglasivši da su među kosponzorima bile sve države članice EU, 32 članice NATO-a, te velika većina islamskih i arapskih zemalja. Nasuprot tome, na takozvanoj "Ruskoj listi" koja se protivila inicijativi, našle su se zemlje poput Irana, Izraela, Bjelorusije, Kine i Sjeverne Koreje.
Zamka pripremljena u RS
Poseban dio obrazloženja ambasador je posvetio onome što je nazvao "providnom zamkom" Željke Cvijanović i Milorada Dodika. Prema njegovim riječima, pismo o Rezoluciji je namjerno tempirano tako da institucije u Sarajevu zakasne s očitovanjem.
"Ako se iz bilo kojih razloga ne pridružimo kosponzorima, Dodik će odmah to iskoristiti kao krunski argument u svojim izjavama da je on branitelj kršćanstva koji se godinama pokušava suprotstaviti 'radikaliziranim muslimanima' sa sjedištem u Sarajevu koje on godinama naziva Teheranom", upozorio je Lagumdžija.
On je dodao kako razumije motiv Željke Cvijanović da BiH predstavi kao dio radikalizovanog bloka, te je postavio pitanje imamo li uopće pravo odustati od usklađivanja politike sa EU i NATO-om. Budući da odgovor od Predsjedništva nije dobio na vrijeme, konsultovao se s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, koji je dao instrukciju da se BiH pridruži listi kosponzora.
Sukob s Komšićem i pitanje odgovornosti
Lagumdžija je naglasio da se u UN-u već duže vrijeme primjenjuje "algoritam" usaglašen s ministrom i dva člana Predsjedništva, jer zvanične instrukcije na osnovu konsenzusa Predsjedništva često izostaju. Ipak, predsjedavajući Komšić mu je poručio da je ovaj potez uradio na vlastitu odgovornost.
"Predsjedavajući Komšić mi je jasno rekao da sam ovo uradio bez odluke Predsjedništva i da je to od sada moj problem. Poručio mi je da ću se zato pravdati po Bosni. Moja sreća je što 'branim' ovakvu odluku koju su donijeli odgovorni ljudi; moja sreća je da nismo upali u Dodik/Cvijanović zamku pa da se moram pravdati što nismo uspjeli zaustaviti one koji bi nas ostavili u zagrljaju 'Ruske liste'", jasan je bio ambasador.
Na kraju, Lagumdžija je zaključio da bi izostanak Bosne i Hercegovine s liste 137 država bio katastrofalan poklon politici Milorada Dodika. Istakao je da je BiH jedinstvena sa članicama EU i kandidatima, što je ključno za geopolitičku stabilnost i sigurnost zemlje.
Foto :Screenshot FB
