Više od 102.000 osoba odreklo se državljanstva BiH od 1996. godine, trend u padu od 2022.
U periodu od 1996. do kraja 2025. godine, državljanstva Bosna i Hercegovina odrekle su se ukupno 102.318 osobe, potvrđeno je iz Ministarstvo civilnih poslova BiH. Aministrativna taksa za odricanje iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja odnosno posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ taksa iznosi 200 KM.
Prema zvaničnim podacima, nakon višedecenijskog visokog broja odricanja, od 2022. godine bilježi se jasan trend pada, koji je nastavljen i tokom 2023, 2024. i 2025. godine. Tako je tokom 2025. godine zabilježeno 1.580 odricanja, što je gotovo šest puta manje u odnosu na rekordne godine početkom 2000-ih.
Najveći skok zabilježen je 2003. godine, kada se državljanstva BiH odreklo 9.128 osoba u samo jednoj godini. Period od 2008. do 2015. godine obilježen je stagnacijom, sa prosjekom od oko 3.500 odricanja godišnje, dok je od 2016. do 2019. godine ponovo zabilježen blagi rast, sa više od 4.000 odricanja godišnje.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da je najčešći razlog odricanja sticanje državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
– U postupku odricanja stranke nisu obavezne navoditi razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće se spominju razlozi poput rješavanja radno-pravnog statusa, prava na posjedovanje nekretnina, olakšanog putovanja i studiranja u inostranstvu – saopćili su iz Ministarstva.
Bosna i Hercegovina trenutno ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što znači da građani koji stiču državljanstvo tih zemalja mogu zadržati i bh. državljanstvo.
Važna promjena dogodila se 2024. godine, kada je Njemačka izmijenila zakon koji je ranije zahtijevao obavezno odricanje od državljanstva matične države (van EU) kao uslov za sticanje njemačkog državljanstva. Novi zakon omogućava zadržavanje matičnog državljanstva, što je značajno smanjilo broj novih zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.
Međutim, problem i dalje imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije juna 2024. godine, jer se bh. zakon ne dozvoljava povrat državljanstva BiH ukoliko se prethodno ne odreknu njemačkog.
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut ističe da je još prije izmjena njemačkog zakona sugerisano građanima da sačekaju promjene.
– Ambasada i konzulati danas gotovo da više nemaju zahtjeva za odricanje. Ipak, ostaje problem više od 100.000 ljudi koji su se ranije odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. U interesu BiH je da ukloni ovu nelogičnu zakonsku odredbu – poručio je Arnaut.
Kada je riječ o sticanju državljanstva BiH, Ministarstvo civilnih poslova vodi evidenciju po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH, koji se odnosi na povratnike i njihove potomke. Tokom 2025. godine, po ovom osnovu državljanstvo BiH dobilo je 15 osoba, među kojima su državljani Rusije, Turske, Crne Gore, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
Podaci ukazuju da se, i pored pada broja novih odricanja, pitanje odnosa države prema dijaspori i dvojnom državljanstvu i dalje nameće kao jedno od važnih sistemskih pitanja u Bosni i Hercegovini.
