Mesić: Moramo se suočiti sa istinom o uzrocima ratova na prostoru Jugoslavije

mesic
Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je danas da je za region nekadašnje Jugoslavije najbitnije da države urede međusobne odnose, to jest odnose sa svojim prvim susjedima. “Moramo imati hrabrosti da se suočimo sa istinom o uzrocima ratova na prostoru Jugoslavije, a ne da se i dalje političari u regionu služe lažima i poluistinama”, rekao je Mesić na online konferenciji u organizaciji Igmanske inicijative.

 

Dodao je da mu je žao što mora da konstatuje da su odnosi država u regionu u krizi, poput odnosa Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i Crne Gore.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić ocijenio je da je politička kultura ključni problem svih država Zapadnog Balkana i ona sprečava ideju normalizacije odnosa i normalnog dijaloga.

"Ta politička kultura koja je ispunjena agresijom nedvosmisleno svjedoči da smo u stvari isti narod, ali sa različitim predznacima", kazao je Tadić i dodao da je na sceni "primitivni patriotizam" koji se očituje kroz naoružavanje.

Dodao je da je dodatni problem za region činjenica da se suočavamo sa globalnim izazovima.

Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izrazio je zabrinutost jer u regionu nema demilitarizacije, već države sada kupuju oružje kao nikada prije.

On je rekao da je Crna Gora dobar primjer spremnosti za razgovor i za postizanje dogovora.

"O tome svjedoče brojne činjenice, kao na primjer sporazum Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kojim su ustanovljene granice između dvije države, što je prvi primjer takve vrste u regionu", kazao je Vujanović.

Dodao je da države Zapadnog Balkana moraju da izvršavaju svoje obaveze na putu ka EU, koje podrazumijevaju i saradnju u regionu.

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić ocijenio je da političke elite u regionu nisu zainteresovane za saradnju.

"Oni su više zainteresovani za sukobe, jer smatraju da će tako biti politički značajniji, nego da sarađuju. To je potpuno poremećen pristup, koji je – nažalost – još uvijek prisutan", rekao je Ivanić.

Bivši predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković rekao je da ne može da bude ekonomske saradnje zemalja regiona, ukoliko u njima nema demokratije.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić uputio je pismo učesnicima konferencije u kojem je naveo da je iskreno zalaganje za sprovođenje aktivnosti koje će doprineti rješavanju otvorenih pitanja zemalja regiona neophodno za nastavak procesa pomirenja i jačanja veza država Zapadnog Balkana.

“Kao neko ko pripada mlađoj generaciji, koja nosi teško naslijeđe burne prošlosti, vjerujem da je vrijeme da se kao odgovorno društvo objektivno suočimo sa prošlošću i da okrenuti budućnosti ovaj region transformišemo u oblast mira", kazao je Bečić.

Predsjednik Savjeta Igmanske inicijative iz Srbije Aleksandar Popov rekao je da je važno da se sagleda kako će se ekonomski investicioni plan EU odraziti na odnose u regionu, prije svega zato što slika odnosa u regionu nije ni malo sjajna.

Igmanska inicijativa je osnovana u novembru 2000. godine, kao jedinstvena mreža više od 100 organizacija građanskog društva, javnih ličnosti, profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore.

Igmanska inicijativa nastala je u znak sjećanja na april 1995 godine, kada je grupa od 38 intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman, uspjela da uđe u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrira građansku solidarnost, prkos i otpor ratu i politici razaranja.

Održavanje konferencije "Dvije decenije poslije - Dvije decenije od početka normalizacije odnosa dejtonske četvorke" podržao je Evropski fond za Balkan.