Bosna i Hercegovina sve se brže približava trenutku kada bi mogla ostati bez jedinog izvora plina koji sada koristi.
Evropska unija planira potpuno ukinuti ruski plin do 2028. godine, što bi automatski prekinulo i dotok prema BiH. Zbog toga se projekat Južne gasne interkonekcije nameće kao jedina realna opcija da zemlja izbjegne energetski šok.
Američka administracija snažno gura ovaj projekat i spremna je uključiti vlastitog koncesionara kao investitora. To bi omogućilo da BiH prvi put dobije alternativni pravac snabdijevanja, i to LNG plinom preko terminala na Krku. No, da bi se to ostvarilo, potrebno je mijenjati postojeći zakon u Federaciji BiH, gdje je za sada kao nosilac projekta naveden BH-Gas.
Prepreke nisu samo tehničke. Političke razlike između entiteta dodatno usporavaju proces. Dok Republika Srpska ponavlja da ne osporava Južnu interkonekciju, insistira da se paralelno gradi i Istočna. Paralelno s tim, iz diplomatskih krugova stižu signali da bi se mogla otvoriti vrata rješenju pitanja državne imovine kako se razvojni projekti više ne bi blokirali.
S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH stižu optimistične procjene da bi radovi mogli početi 2026. godine, uz jasnu poruku da je dilema oko formiranja novih plinskih kompanija završena. Ipak, bez međudržavnog dogovora s Hrvatskom, LNG plin neće moći ući u BiH, a ranije izjave zvaničnika iz Zagreba pokazale su da ni taj segment nije jednostavan.
