Na današnji dan - 6. juli

zemlja
Francuski biolog i hemičar Louis Pasteur 1885. godine prvi put je primijenio vakcinu protiv bjesnila na ljudskom biću, devetogodišnjem Josephu Meisteru iz Alzasa. Također, otkrio je novu metodu konzerviranja hrane tzv. pasterizacija

 

1415. Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, na lomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog djela “O crkvi”. Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.

1535. Engleski humanista i pisac Thomas More pogubljen je kao izdajnik zbog neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrya VIII. Autor je političko-filozofskog djela “Utopija”, u kojem je iznio ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.

1908. U Turskoj počela mladoturska revolucija pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladavinom sultana Abdula Hamida II.

1923. Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR-a (Savez sovjetskih socijalističkih republika), na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

1935. U tibetanskoj pokrajini Amdo rođen vjerski vođa Dalaj-lama, pravo ime Tenzin Gyatso, četrnaesti po redu tibetanski duhovni i svjetovni vođa. Dalaj-lama je Tibet napustio 1959. pobjegavši u Indiju od represivne kineske vlasti.

1944. U požaru koji je u glavnom šatoru cirkusa Ringling Brothers and Barnum & Bailey izazvao gutač vatre, u američkom gradu Hartfordu u Connecticutu, poginulo je 167 ljudi.

1946. U New Yorku rođen Sylvester Stallone, američki filmski glumac, scenarist, producent i redatelj. Jedan je od najistaknutijih filmskih akcijskih junaka 80-ih i prve polovice 90-ih, ulogama u serijalima filmova o Rockyu i Rambu.

1962. Umro William Faulkner, jedan od najznačajnijih modernih američkih pisaca. Njegov književni opus najvećim dijelom predstavlja sagu o sudbini američkog Juga.

1964. Britanski protektorat u Africi Nyasaland je, pod nazivom Malawi, postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

1967. U Nigeriji je počeo građanski rat zbog proglašenja nezavisnosti istočne Nigerije (Bijafra). U dvogodišnjem ratu poginulo je više od milion ljudi.

1971. Umro legendarni američki džez-muzičar, trubač i pjevač Louis Satchmo Armstrong, najznačajnija ličnost u historiji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donijele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

1973. Umro njemački dirigent Otto Klemperer, jedan od najznačajnijih dirigenata 20. vijeka, posebno čuven po izvođenju Beethovenovih djela.

1988. U eksploziji naftne platforme Piper Alpha u britanskom dijelu Sjevernog mora poginulo je 167 ljudi.

1990. Predsjednik Bugarske Petar Mladenov podnio je ostavku zbog optužbi da je naredio da se tenkovima rasture antivladini protesti.

1995. U Sarajevu umro istaknuti bh. akademski slikar Ibrahim Ljubović. Rođen 1938. na Vratniku, nakon završetka Škole za primijenjenu umjetnost, Ljubović je postao jednom od okosnica vrlo samosvjesne generacije sarajevskih i bh. likovnih umjetnika 70-ih i 80-ih godina.

1999. Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u BiH uhapsili su u Banjoj Luci lidera Narodne stranke i poslanika u Skupštini Republike Srpske Radoslava Brđanina i izručili ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Osuđen je na 30 godina zatvora.

2003. Oko 51 posto Korzikanaca izjasnilo se na referendumu protiv prijedloga vlade Francuske da ovo ostrvo dobije veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast.