Na kome će ostati ova država: BiH ima 35.000 studenata manje

H

Osnovni razlozi su pad nataliteta, ali i politička nesigurnost i ekonomska neizvjesnost u posljednje tri decenije, kaže rektor UNSA-e Škrijelj.

Broj studenata upisanih na fakultete u BiH manji je za oko 35.000 u odnosu na period prije desetak godina, pokazala je analiza Radija Slobodna Evropa. Prema podacima iz izvještaja Agencije za statistiku BiH, u studijskoj 2012./2013. godini na visokoškolske ustanove u našoj zemlji bilo je upisano 112.607, dok je broj studenata u 2022./2023. godini 76.962.

Čeka ih biro

Pad nataliteta, ali i politička nesigurnost i ekonomska neizvjesnost u BiH u posljednje tri decenije, osnovni su razlozi zbog kojih bh. univerziteti iz godine u godinu imaju sve manje studenata, kaže za „Avaz“ prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

- Broj učenika u osnovnim i srednjim školama je znatno manji. Politička nesigurnost u BiH ne ide u prilog univerzitetima, jer ovu zemlju napuštaju cijele porodice. Drugi problem je nedostatak radnih mjesta. Za naše studente koji završe fakultete jedino sigurno mjesto koje ih čeka je biro rada. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koje imaju neodrživu politiku, da kaže da će zadržati mlade ljude, a da ima moratorij na zapošljavanje. Zbog toga i onaj manji broj mladih koji bi mogli ostati u BiH sami ili s porodicama odlaze da se školuju u razvijenijim zemljama, jer tamo vide šansu da se zaposle nakon što diplomiraju - kaže prof. dr. Škrijelj.


Osim pada ukupnog broja studenata, sve je manje zainteresiranih za pojedina zanimanja poput nastavničkih, a rektor Škrijelj upozorava da bez školovanih kadrova u osnovnim i srednjim školama ne možemo imati ni kvalitetne studente.

Radikalni potezi

Ovaj problem jedan je od najozbiljnijih koje imamo, jer odlazak stanovnika u narednom periodu bit će intenziviran. Naš sagovornik očekuje radikalne poteze.

Pad broja studenata u BiH. Radio Slobodna Evropa

- Bojim se da ćemo ostati bez stanovništva, a onda je pitanje hoćemo li i biti zemlja i država. To jeste naša stvarnost, ali ipak mislim da ćemo kao zemlja „progledati“, da će se konačno početi mirnodopski razmišljati i ekonomski postupati - naglašava prof. dr. Škrijelj.

Za neka zanimanja koja su potrebna ovoj zemlji moraju se omogućiti ozbiljne stipendije, a kad završe školovanje, mora ih čekati radno mjesto. U modernim zemljama tako stvari stoje, ističe prof. dr. Škrijelj.