Građane Federacije Bosne i Hercegovine ovih dana uznemirila je sve izvjesnija najava poskupljenja električne energije. Iz Elektroprivrede BiH već neko vrijeme stižu signali o potrebi za povećanjem cijena, a informaciju je dodatno potvrdio i premijer FBiH Nermin Nikšić, ističući da bi određeni korisnici ipak mogli biti pošteđeni.
„Onima koji koriste umjerene količine električne energije, da ne dođe do poskupljenja. Čak u tim situacijama mogli bi imati nešto niže račune. A svi mi koji koristimo klime, koji se grijemo na struju – treba da platimo, ako hoćemo da potrošimo“, poručio je Nikšić.
Međutim, ove najave dolaze u osjetljivom trenutku – dok cijene osnovnih životnih namirnica rapidno rastu, novo poskupljenje energenata moglo bi izazvati lančanu reakciju u ekonomiji. Građani, već opterećeni inflacijom, izražavaju zabrinutost i ogorčenost.
CBAM mehanizam i dodatni troškovi
Jedan od ključnih razloga za očekivani rast cijena struje jeste primjena evropskog CBAM mehanizma – sistema za oporezivanje uvoznih proizvoda čija proizvodnja uključuje visoku emisiju ugljika. Direktor Elektroprivrede BiH, Sanel Buljubašić, upozorava da će ovaj mehanizam izazvati ozbiljne izazove, posebno za energetsku proizvodnju koja se oslanja na ugalj.
„EU ne odustaje od CBAM-a, a njegova primjena uzrokovat će dodatne probleme našim elektroprivredama. Država mora hitno reagovati zakonskim okvirima kako bi spriječila dodatne troškove i udar na privredu“, poručio je Buljubašić.
Od 1. januara 2026. izvoznici iz BiH plaćat će dodatne takse za svaki euro robe koja se plasira na tržište EU – što bi, u konačnici, moglo dodatno povećati cijene proizvoda unutar zemlje.
Monopol i manjak investicija
Stručnjaci upozoravaju da su građani žrtve loše energetske politike, manjka ulaganja i monopola nad tržištem. Bivši direktor Elektroprivrede BiH Edhem Bičakčić ističe kako BiH, iako bogata energetskim resursima, nije osigurala dovoljnu domaću proizvodnju te sada uvozi skupu struju sa tržišta.
„Ako nešto nabavljate skuplje, morate i prodati skuplje. To je neminovno“, kaže Bičakčić.
Ekonomista Zoran Pavlović dodaje: „Insistiranje na monopolizmu elektroprivreda u oba entiteta dovodi do toga da građani praktično nemaju izbora – moraju platiti cijenu kakva god da se odredi.“
Bez strateškog odgovora
Dok cijene rastu, sistemskog odgovora nema. Ulaganja u obnovljive izvore energije su simbolična, a proizvodnja iz fosilnih goriva stagnira. Građani i privreda tako ostaju zarobljeni između političke neodlučnosti, evropskih regulativa i domaćih energetskih monopola.
Ukoliko se hitno ne poduzmu mjere – i zakonodavne i investicijske – poskupljenje struje moglo bi biti samo početak mnogo šire ekonomske krize u kojoj će najveći teret ponovo snositi obični građani.
