Sjedinjene Američke Države i Iran i dalje su daleko od dogovora o završetku rata, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu vrši pritisak na američkog predsjednika Donalda Trampa da pokrene novi val napada na Iran. Istovremeno, Teheran upozorava da će na svaku novu američku vojnu operaciju odgovoriti snažnim udarima na američke i izraelske ciljeve.
Napetosti su dodatno porasle nakon ograničenih američkih napada na iranske položaje u Hormuškom moreuzu u ponedjeljak, neposredno prije izbora na polovini mandata u SAD-u. Kako piše Associated Press, na Bliskom istoku sada strahuju od povratka velikih vojnih operacija nakon gotovo dva mjeseca relativnog zatišja.
Netanjahu traži nove udare
Prema informacijama AP-a, Netanjahu je tokom telefonskog razgovora s Trampom proteklog vikenda zatražio pokretanje novih napada na Iran nakon američkih izbora.
To su agenciji potvrdila dvojica regionalnih zvaničnika i treća osoba upoznata s razgovorom. Prema njihovim informacijama, Netanjahu pokušava uvjeriti Trampovu administraciju da pokrene kratku, ali opsežnu zračnu operaciju protiv iranskih ciljeva.
Tramp zasad nije donio odluku o novom napadu. Bijela kuća nije direktno odgovorila na pitanja o sadržaju razgovora dvojice čelnika, dok izraelska vlada nije komentarisala te navode.
Drugi američki saveznici na Bliskom istoku protive se novoj eskalaciji. Upozoravaju da bi novi napadi mogli izazvati širenje sukoba, uključujući intenziviranje napada jemenskih hutista na Saudijsku Arabiju i brodove u Crvenom moru, kao i uključivanje proiranskih milicija u Iraku.
Amerikanci već napali Iran
Američke snage u ponedjeljak su izvele ograničene napade na iranske ciljeve u blizini Hormuškog moreuza.
Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama na otocima Kešm i Hengam te na području Bandar Abasa.
Američki zvaničnik rekao je za AP da su napadi bili usmjereni na iranske položaje s kojih su protuzračnim projektilima gađane američke snage. Drugi zvaničnik rekao je za Reuters da je riječ o ograničenoj operaciji koja nije značila povratak velikim borbenim djelovanjima.
Napadi su ipak povećali neizvjesnost u vezi s nastavkom rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. februara.
Iran odbija američke zahtjeve
Visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da su Vašington i Teheran još daleko od dogovora, uprkos intenzivnim diplomatskim naporima Katara.
Iran odbija ono što naziva pretjeranim američkim zahtjevima i insistira na vlastitim uslovima prije ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i početka pregovora o nuklearnom programu.
Teheran zahtijeva ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, ublažavanje sankcija na prodaju nafte, oslobađanje zamrznute iranske imovine i prekid neprijateljstava, uključujući borbe u Libanu.
Mohsen Rezai, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poručio je da američki odgovor na iranske zahtjeve nije uvjerljiv.
- Vašington mora u potpunosti i izričito odgovoriti na sedam iranskih uslova i postupiti u skladu s njima - napisao je Rezai.
Naglasio je da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren tek kada američka strana ispuni te uslove.
Prijetnje i izvan Bliskog istoka
Iranski zvaničnici upozoravaju da eventualni novi američki napadi neće ostati bez odgovora.
Visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da bi Teheran uzvratio snažno, i to ne samo na Bliskom istoku nego i izvan regije.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Galibaf također je poručio da Iran neće popustiti pod vojnim pritiskom te da odgovor na pogrešnu američku procjenu neće biti geografski ograničen.
Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga Ali Abdolahi izjavio je da vojska ažurira popise mogućih ciljeva, uključujući američke i izraelske položaje.
Iranski tvrdolinijaški list Kayhan otišao je i korak dalje, navodeći da bi u slučaju obnove rata mete mogli postati američki objekti u Velikoj Britaniji, Italiji, Grčkoj, Rumuniji, Albaniji i na Kipru. Riječ je o navodima tog lista, a ne o zvanično objavljenom popisu iranskih vojnih ciljeva.
Tramp: Spremni smo za djelovanje
Tramp posljednjih dana šalje proturječne poruke o mogućnosti nastavka napada.
U razgovoru za Financial Times rekao je da Sjedinjene Američke Države nemaju neposredne planove za novi napad te da je zadovoljan trenutnim odnosom snaga.
- Čini se da dobijamo sve što želimo - izjavio je.
Na pitanje o Netanjahuovim najavama mogućih novih napada odgovorio je:
- Spreman sam, spremni smo. Potpuno smo spremni za djelovanje ako bude potrebno, ali možda za to neće biti razloga.
Tramp je potvrdio i da se nastavljaju indirektni pregovori s Iranom o zalihama obogaćenog uranija.
Katar pokušava spriječiti eskalaciju
Uprkos prijetnjama, diplomatski kontakti nisu prekinuti. Katarski posrednici proteklih dana razgovarali su s iranskim zvaničnicima o mogućem sporazumu.
Prema informacijama AP-a, razgovara se o modelu prema kojem bi Iran prestao napadati brodove u Hormuškom moreuzu, a SAD zauzvrat ukinuo pomorsku blokadu iranskih luka.
Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Madžed el-Ansari rekao je da obje strane razmatraju prijedloge posrednika te da Katar i dalje vjeruje u mogućnost dogovora.
- Kada ne bi bilo ni tračka nade, ne bi bilo ni pregovora - poručio je.
Politički pritisak na Trampa
Nova kriza dolazi u trenutku kada je Tramp doživio veliki politički udarac na američkim izborima na polovini mandata. Demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, a rat s Iranom i rast cijena goriva bili su među glavnim temama kampanje.
Reuters piše da Tramp nakon izbornog poraza mora odlučiti hoće li pokušati postići sporazum s Teheranom ili rizikovati novu vojnu eskalaciju.
Situaciju dodatno komplikuje i Netanjahuov politički položaj. Njegov desni blok na izraelskim izborima 27. oktobra osvojio je 53 od 120 zastupničkih mjesta, ostavši bez parlamentarne većine.
Prema procjenama analitičara koje prenosi Reuters, politički oslabljeni Tramp i Netanjahu mogli bi biti skloniji postizanju dogovora. Ipak, postoji i suprotan rizik: pokušaj da novim vojnim akcijama poprave svoj politički položaj.
Rat je već ozbiljno poremetio globalnu opskrbu energentima, povećao cijene goriva i proširio se na više zemalja regije. Novi veliki američki napad na Iran mogao bi dodatno destabilizirati Bliski istok, dok diplomatski pokušaji zasad ne donose konačan dogovor.
Foto: FB Benjamin Netanyahu
