Ramazan za muslimane predstavlja posebno blagoslovljeno vrijeme čija posebnost je istaknuta na više mjesta u Kur'anu i hadisu.
Vjeruje se da se sva dobra djela učinjena u ramazanu posebno vrednuju. Pored obaveznog posta, vjernici s posebnim poletom i ushitom žure u činjenju dobrih djela vjerujući da ih za to čeka posebna nagrada, a napuštaju loša kako ne bi bili od onih za koje je Poslanik kazao da od svog posta imaju samo glad i žeđ.
Ono što ramazan čini dodatno značajnim u životima vjernika jeste to što se najodabranija noć – Lejletu-l-kadr, za koju Kur'an kaže da je bolja od hiljadu mjeseci, nalazi upravo u ovom mjesecu. Vjerodostojni hadisi kazuju da se ova noć nalazi u posljednjoj trećini ramazana, a u pojedinim hadisima se navodi da je treba tražiti u neparnim noćima posljednje trećine ramazana, dok u drugima stoji da se ova noć treba tražiti u zadnjih sedam dana ramazana.
Nerijetko učenjaci naglašavaju vrijednost dobrih djela u ramazanu općenito, a naročito podstiču na intenziviranje ibadeta u zadnjoj trećini ovoga mjeseca, s ciljem i u nadi da vjernici ne propuste obećanu nagradu koja slijedi svakoga ko Lejletu-l-kadr provede u pobožnosti.
Poseban naglasak pritom se stavlja na i'tikaf, klanjanje teravije, noćni namaz i učenje Kur'ana kao uobičajene ibadete koje vjernici čine u ovim odabranim danima i noćima. Od Poslanika, s.a.v.s., prenosi se da je imao običaj zadnju trećinu ramazana provoditi u i'tikafu, da je oživljavao noći i budio svoje ukućane da provode ovo vrijeme u ibadetu.
No, dobar broj žena barem jednom u životu s tugom dočekuje zadnju trećinu ramazana.
Tuga se javlja jer u takvom ozračju dobivaju osjećaj da je za njih, zbog mjesečne fiziološke pojave, ramazan završio prije njegovog kraja. Često imaju osjećaj da nisu dobile priliku oprostiti se od ramazana kako mu priliči ili da su ostale uskraćene za blagodati koje zadnja trećina ramazana donosi.
Tome se nije uspjela oduprijeti ni majka vjernika Aiša, r.a. Kako je zabilježeno u vjerodostojnoj predaji, ona je zbog istog razloga zaplakala kada je krenula obavljati hadž, pa joj je Allahov Poslanik, a.s., kazao:
„To je nešto što je Allah propisao Ademovim kćerima…“,
a potom ju je uputio na radnje koje može izvršiti u spomenutom prirodnom stanju.
Zbog toga je neophodno podsjetiti sve žene da mjesečno fiziološko stanje nije znak kraja ramazana za njih. To je samo prirodno stanje koje je Allah propisao kćerima Ademovim i koje, ako Bog da, neće biti razlog da im se nagrada za ispošten ramazan umanji niti da se odustane od nagrade koja čeka one koji Lejletu-l-kadr provedu u pobožnosti.
Sve žene koje su redovno postile prije nego su im nastupile šerijatske zapreke i nastavile bi postiti da nisu bile spriječene, ako Bog da, čeka nagrada kao da su taj ibadet izvršile. Ovo se temelji na hadisima koji ukazuju da vjernike koji su redovno izvršavali ibadete i dobra djela čeka nagrada kao da su ih izvršili u potpunosti ukoliko budu spriječeni bolešću, putovanjem ili sličnim okolnostima.
Napominje se da to ne znači da propuštene dane ne treba napostiti, već da nagrada neće biti umanjena zbog spriječenosti.
Isto se, ako Bog da, odnosi i na žene koje su redovno klanjale teraviju i noćni namaz.
Što se tiče ostalih ibadeta, spriječenost žene da klanja teraviju, uči Kur'an ili klanja noćni namaz ne znači da je spriječena činiti druge oblike ibadeta koji su preporučeni u posljednjoj trećini ramazana. Daleko je više pobožnih i pohvalnih radnji koje žene mogu činiti nego onih koje ne mogu.
Pripremanje iftara
Noć Lejletu-l-kadra, kao i svaka noć, započinje akšamom, a ne jacijom ili zadnjom trećinom noći kako neki misle. Stoga, pripremanjem iftara svojim ukućanima žena već sa zvukom ezana za akšam ulazi u Lejletu-l-kadr sa nagradom koja ima vrijednost kao da je 1.000 mjeseci, odnosno 83 godine, pripremala iftar svojim ukućanima.
Ovu nagradu žena može dodatno uvećati pripremanjem iftara za prijatelje, porodicu, rodbinu ili komšije. Ukoliko postoji bojazan da bi takvo okupljanje moglo biti praćeno ružnim govorom, ogovaranjem ili širenjem mržnje, bolje je izabrati skromnije djelo, poput pripremanja iftara za starije komšije ili osobe u potrebi i dostaviti ga na vrata.
Sadaka
Od Abdullaha b. Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio najdarežljiviji među ljudima, a da je najdarežljiviji bio upravo u ramazanu.
Posebna vrijednost sadake u ramazanu uvijek je bila prepoznata među Bošnjacima, koji ovo vrijeme koriste za izdvajanje zekata, pomaganje džemata, ali i za pomoć bolesnicima, putnicima, dužnicima i drugim ljudima u potrebi.
Svaka žena koja ima finansijske mogućnosti može svoja dobra djela u Lejletu-l-kadru obogatiti davanjem sadake. Ona se može posebno intenzivirati u posljednjoj trećini ramazana, naročito u neparnim noćima.
Slušanje Kur'ana
Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže:
„A kad se uči Kur'an, vi ga slušajte i šutite – da biste bili pomilovani.“ (Al-A'raf, 204)
U vjerodostojnim hadisima zabilježeno je da je Poslanik Muhammed, a.s., volio slušati druge kako uče Kur'an. Ulema navodi da onaj ko pažljivo sluša Kur'an ima nagradu poput onoga ko ga uči.
Zbog toga žena može slušati Kur'an putem audio ili video zapisa, prateći učenje na telefonu ili tabletu. Uz Allahovu volju, čeka je nagrada kao da je učila Kur'an.
Zikr
Zikr spada u najbolje ibadete u ramazanu. Uzvišeni Allah kaže:
„Meni klanjaj i molitvu obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!“ (Taha, 14)
Neki od poznatih zikrova su:
Subhanallah
Elhamdulillah
Allahu ekber
La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir
Subhanallahi ve bihamdihi, subhanallahi-l-azim
Istigfar
Traženje oprosta (istigfar) također je snažno preporučeno u islamu. Poslanik, s.a.v.s., često je tražio oprost od Allaha.
Posebno je poznata dova koju je preporučio učiti u noći Lejletu-l-kadra:
Allahumme inneke afuvvun, tuhibbu-l-afve, fa'fu anni.
(Gospodaru moj, Ti si Onaj koji mnogo oprašta i voli oprost, pa mi oprosti.)
Učenje salavata
Prenosi se da je Poslanik rekao:
„Ko donese jedan salavat na mene, Allah će mu upisati deset dobrih djela, oprostiti deset grijeha i uzdići ga za deset stepeni.“
Dova
Uzvišeni Allah kaže:
„Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati.“ (Al-Mu'min, 60)
U ramazanu se preporučuje učiti i Kur'anske dove, ali i vlastite dove na maternjem jeziku.
Na kraju, vjernici mole Uzvišenog Allaha da im podari snagu da Lejletu-l-kadr provedu u ibadetu, zikru, dovi, sadaki i dobrim djelima, te da svim ženama koje su spriječene u pojedinim ibadetima zbog prirodnog stanja upiše nagradu kao da su tu noć provele u potpunoj pobožnosti.
Autor: Sumeja Ljevaković-Subašić
Foto: Ilustracija
