Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrano je pitanje etničke strukture zaposlenih u državnim institucijama, s posebnim fokusom na neprovođenje ustavnih i zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih. Iako je predloženo više zaključaka, nijedan nije dobio potrebnu podršku zastupnika.
Inicijativu su pokrenuli zastupnici Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvis Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija, pozivajući se na analizu 74 institucije, od kojih čak 62 pokazuju ozbiljan disbalans u zastupljenosti Bošnjaka. Podaci su prikupljeni iz 71 institucije i dodatno iz tri slučaja korištenjem javno dostupnih izvora iz 2023. godine.
Posebno je istaknuto da su Bošnjaci znatno manje prisutni na višim i rukovodećim pozicijama koje su bolje plaćene, dok je njihova zastupljenost nešto veća među zaposlenima sa srednjom stručnom spremom – što, kako navode predlagači, “zamagljuje stvarnu sliku zastupljenosti”.
U dostavljenim materijalima naglašava se da je grubo prekršen Ustav BiH, kao i zakoni koji propisuju etničku strukturu rukovodilaca u institucijama. Dodatni problem, kako se navodi, predstavlja i činjenica da ni jedna državna institucija ne raspolaže preciznim podacima o broju zaposlenih po etničkoj pripadnosti.
Analizom podataka objavljenih u Službenom glasniku BiH za 2023. i 2024. godinu zaključeno je da su Bošnjaci trenutno u još dubljem disbalansu nego ranije, uz jasne pokazatelje da se taj trend pogoršava. “Ako se ovako nastavi, uskoro će biti nemoguće bilo šta ispraviti. Problem se mora rješavati hitno i sistematski”, upozorili su predlagači.
Zabrinutost je izražena i zbog drastičnog manjka zaposlenih iz reda Ostalih, posebno u državnim i policijskim strukturama. U mnogim institucijama, prema navodima, nema nijednog pripadnika ove kategorije.
“Potrebno je odmah utvrditi stvarno stanje zastupljenosti svih naroda i Ostalih u institucijama, te osigurati dosljednu primjenu Ustava i zakona BiH koji garantuju proporcionalnu nacionalnu zastupljenost”, poručeno je iz poslaničkog kluba koji je inicirao ovu raspravu.
Na istoj sjednici usvojena je saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana između EU i BiH za 2024. godinu, dok je razmatranje prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SIPA-i, u prijedlogu Jasmina Emrića, odgođeno jer nije osigurana entitetska većina. Prijedlog je upućen Kolegiju na dodatno usaglašavanje.
Nakon završetka hitne sjednice, odmah je otvorena nova, sazvana na zahtjev pet poslanika.
