Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Evrope i još se čvršće vezuje uz Vladimira Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva “nacistom”, a zastupnike Evropskog parlamenta “ološem”, mora imati posljedice, kaže Michael Brand iz CDU-a
Njemačka politika već decenijama u predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću vidi garaniciju stabilnosti i sigurnosti na Balkanu. Od Angele Merkel preko Olafa Scholza pa do Friedricha Merza.
Kritike na neke aspekte njegove vladavine su doduše oduvijek bile prisutne, no Vučić je kako Berlinu, tako i Briselu, bio prevažan u nekim najvažnijim procesima stabilizacije zapadnog Balkana poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova te držanja pod kontrolom osuđenika Milorada Dodika, da bi ga se previše kritikama odvraćalo od EU integracija, piše DW.
Tu su naravno i ekonomski aspekti poput činjenice da je Njemačka najveći strani ulagač u Srbiji, a odnedavno i pitanje strateške saradnje u vezi eksploatacije litija dolini Jadra.
No, u posljednje vrijeme su primjetne sve češće naznake da bi ova ljubav iz koristi mogla puknuti. Njemačka se doduše drži upadljivo rezervirano kada je u pitanju podrška studentskim procesima koji od novembra prošle godine Srbiju drže u šahu i koji su upereni protiv aktuelne vlasti u Beogradu, ali izgleda da je strpljenje mnogima u Berlinu pri kraju, što je vidljivo iz sve češćih kritika na račun Vučića.
Čini se da je kap koja je prelila čašu Vučićev nedavni odlazak na proslavu 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu u Pekingu gdje se srbijanski predsjednik rukovao s autokratima, a posebno srdačan je bio susret s Vladimirom Putinom kojeg je njemački kancelar Friedrich Merz (Kršćansko-demokratska unija CDU) prije nekoliko dana nazvao najvećim ratnim zločincem današnjice.
Izgleda da je i vladajućoj Uniji CDU/CSU sve više neugodno kada ju se proziva da ne izražava dovoljnu kritiku na račun vlasti u Beogradu. Na upit DW-a o najnovijim ispadima srbijanskog predsjednika potpredsjednik parlamentarne grupe za Jugoistočnu Evropu iz redova vladajućeg CDU-a Michael Brand je bio više nego jasan.
– Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Evrope i još se čvršće vezuje uz Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva “nacistom”, a zastupnike Evropskog parlamenta “ološem”, mora imati posljedice – nedvosmislen je Brand.
On zaključuje kako Berlin i Brisel trebaju dobro razmisliti o daljnjoj podršci Vučiću.
– Ne bismo trebali milijardama podupirati autokratu koji Evropu proglašava neprijateljem, bori se protiv vlastitog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda – zaključio je demokršćanski političar.
Iako više nije, za razliku od SPD-a, u novoj vladi, stranka Zelenih ipak može utjecati na njemačku vanjsku politiku. Izvjestilac stranke Zeleni za zapadni Balkan i u ovom je izbornom razdoblju Boris Mijatović. On je Vučića optužio da nakon 10 mjeseci sada proteste pokušava spriječiti silom.
Iz relativno jedinstvenog stava zastupničkih klubova u Bundestagu izdvaja se jedino gledište najveće opozicione grupe u parlamentu, Alernative za Njemačku (AfD), desničarske stranke koja negira genocid u Srebrenici.
Alexander Wolf, zastupnik AfD-a i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga rekao je za DW kako je AfD zabrinut događajima u BiH te naglasio kako usporedbe s nacizmom “naravno treba u načelu izbjegavati, posebno u napetim situacijama ili nestabilnim regijama”.
No za razliku od predstavnika ostalih stranaka, predstavnik AfD-a smatra da je uzrok problema na Balkanu negdje drugdje.
– AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU-a i UN-a te unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Dejtonskog sporazuma – kaže Wolf.
Wolf, koji je u julu izazvao ogorčenje Bundestaga odbivši upotrijebiti pojam genocid za događaje u Srebrenici, smatra da je i potjernica protiv Milorada Dodika služila huškanju jedne etničke grupe protiv druge te je zaključio:
– Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizirana država, a Bošnjaci ne bi trebali uskraćivati prava svojih manjina, posebino Hrvata i Srba (oni su konstitutivni narodi a ne manjine op.ur,).
Samovoljna mijenjanja izbornog zakona ili krivičnog zakona u stranačke svrhe treba odbaciti. Dodik je demokratski izabran predsjednik RS-a i kao takvog ga, posebno ako ga referendum u oktobru potvrdi na funkciji, treba poštovati – kazao je Wolf.
Foto: CH
