Akademik Enver Ljubović: “Ostaci kule Gračanice kod Liskovca na izvoru potoka Gračanica” u sklopu nove knjige pod nazivom “STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE.”

U nastavku Vam donosimo jednu od mnogobrojnih znamenitosti koje se nalaze u našoj divnoj Krajini a za koje velika većina nije čula. Sve historijske znamenitosti je akademik Enver Ljubović sjedinio u priče koje će uskoro biti ispisane na koricama knjige koja nosi naziv “STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE.”

Ljubović je dugogodišnji profesor historije i latinskog jezika, a član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini. Dugi niz godina bavi se disciplinama kao što su heraldika, onomastika, toponomastika, epigrafika, genealogija i druge. Objavio je više knjiga sa tematikom heraldike, a napisao je i niz stručnih članaka u različitim časopisima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Poznat  je brojnim Cazinjanima, budući da je skoro 20 godina bio profesor u cazinskoj gimnaziji. Iako već godinama živi i radi u Republici Hrvatskoj, Ljubović je ostao privržen ovom kraju, za što je i dokaz njegovo najnovije djelo koje će uskoro ugledati svjetlo dana.

Jednu od mnogih priča koje će nam akademik Enver Ljubović plasirati u novoj knjizi nosi naziv “KULA GRAČANICA KOD LISKOVCA.”

Gračanica je manja utvrda između Cazina i Pećigrada u  naselju Liskovac oko 3 km zračne linije od  naselja Skokovi. Na ovim prostorima oduvijek se lomio sukob civilizacija, a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska Osmanlija  na ove prostore. Jedna od njih je i kula "Gračanica"  koja  se nalazi u  blizini  Liskovcu,  a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Prilikom iskopnih radova 1980 godine za zgradu nove osnovne škole Liskovac  pronađeni su ostaci crkve iz 12. stoljeća, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi sa ovog lokaliteta  danas se nalaze  u Muzeju Unsko-sanskog kantona  u  Bihaću. 

Kula Gračanica je bila  odbrambenog  karaktera, a   ispod nje je špilja  koja je povezana  podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je bila navodno  povezana s tim podzemnim tunelima sa gradom "Peći" (danas Pećigrad). Podignuta  je na jednom izdužnom brežuljku, čija mala zaravan je odredila smjer kule,  koji je izdužen i  praugaonog oblika. Utvrda  ili kula nema obora. Na tri strane danas se vide otvori četvrtastih puškarnica, dok ih na jugoistočnoj strani nema.   Kula  utvrde  je na jugozapadnoj strani. Danas je kula u ruševnom stanju sa dijelovima zida,  koji su visoki oko 10 metara. Ona pripada redu samostalnih  kula srednje veličine, a  bila je zidana od poznatog liskovačkog  kamena izvana  i unutra  pritesanim klesancima u vodaravnom redu, a  u sredini kamenom  lomljenikom u veoma bogatom malteru. Mi danas ne posjedujemo historijske podatke o vremenu nastanka ove utvrde s kulom, a možemo pretpostaviti da je nastala u isto vrijeme kao i susjedni utvrđeni grad Pećigrad, .što znači u 11. st.  Kula Gračanica,  kula Radetina i kula Bišovac nalaze se u jednom trokutu od velike su geostrateške važmnosti, a sve  one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik,  koji se nalazio u samom središtu tog trokuta. 

U to vrijeme je katolička  hrvatska vlastela držala grad Mutnik,  koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do dolaska  Osmanlija svršetkom 14. stoljeća. Dolaskom Osmanlija  na prostor Cazinske krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između  Osmanlija  i Austro-Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojarna u kojoj su boravili stalno naoružani graničari i obezbjeđivali granice  Osmanskog carstva na ovim  značajnim graničnim prostorima Bosne i Hercegovine.

Izvor: