Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine duga je 4.000 kilometara.
Na svakih 15 kilometara rijeke nalazi se jedna brana. Samo šest posto riječnih tokova je značajno, a sedam posto je u velikom mjeri izmijenjeno. Ovo je sažetak obilaska ugroženih rijeka u BiH koji je organizirao banjalučki Centar za zaštitu životne sredine.
Čuvari rijeka
U Centru navode da se u BiH planira graditi oko 300 hidroelektrana. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom naslijeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.
- BiH se nalazi među zemljama s najvećim biodiverzitetom u Evropi. Te rijeke su dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduju veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi – istakao je Viktor Bijelić iz Centra.
Hidroelektrane, dodaje on, imaju snažan utjecaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su, kaže Bijelić, potcijenjeni od vlasti u BiH.
- Svjetska turistička organizacija tvrdi da će BiH pokazati treću, najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mjesta je dosta upitan. Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neke od njih su već podigle svoj glas i postale „čuvari rijeka“ – pojašnjava Bijelić.
Pobuna građana
Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić-Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizirani su protesti. Lokalno stanovništvo bori se protiv izgradnje HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampirali na obali rijeke 325 dana.
- Energetski sektor baziran na hidroelektranama predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u BiH. Mnoge od predviđenih 300 hidroelektrana projektuju se u kaskadama na udaljenosti od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka – tvrdi Bijelić.
40 %
svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH
32 %
ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, a 55 posto blago izmijenjenim s dobrim hidromorfološkim stanjem
119
vrsta riba, od kojih je 12 endemičnih, nalazi se u bh. rijekama
4.000
kilometara duga je rječna mreža BiH, a na svakih 15 kilometara nalazi se jedna brana
Neosnovana obećanja
Masovna izgradnja hidroelektrana često je, ističe Bijelić, opravdavana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled ipak pokazuje drugačiju priču.
- Obećanja ekonomskog prosperiteta su neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inžinjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir - tvrdi Bijelić.
(Izvor: Avaz.ba)
