Novi indeks korupcije: Hrvatska gora od Ruande i Jordana

Korupcija
Transparency International objavio je godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije u kojem se Europska unija s prosječnim rezultatom od 64 nalazi među najboljim regijama iako je pod ogromnim pritiskom zbog pandemije i krize vladavine prava.

 

Zapadna Europa i EU imaju najbolje rezultate, a prednjače Danska s 88, zatim Finska i Švedska čiji indeksi iznose 85. 

S druge strane, najlošije rezultate u Europskoj uniji imaju Rumunjska, Mađarska i Bugarska s indeksom od 44. Ove tri zemlje su ujedno i jedine članice Unije koje su lošije od Hrvatske.

Hrvatska na 63. mjestu

Hrvatski indeks iznosi 47 bodova i na listi od 180 zemalja svijeta Hrvatska se nalazi na 63. mjestu. Ovo je identičan rezultat kao prošle godine.

2018. godine je Hrvatska imala 48 bodova, 2017. i 2016. indeks je iznosio 49, dok je 2015. bio 51. Ovo znači da je Hrvatska po pitanju percepcije korupcije u 2020. godini stagnirala nakon prethodne četiri godine u kojima je rezultat bio sve lošiji. Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU koji iznosi 64 boda.

Naime, prema indeksu percepcije korupcije, zemlje su rangirane bodovima od 0 do 100. 0 predstavlja zemlju za koju se percipira da je visoko korumpirana, dok je 100 znak iznimno male korupcije.

Slovenija bitno bolja, Srbija i BiH lošije

Isti indeks kao i Hrvatska imaju Kuba, Bjelorusija i Sveti Toma i Prinsipe, a od Hrvatske su, između ostalih, bolji Jordan, Namibija, Saudijska Arabija, Ruanda, Oman, Gruzija, Bocvana...

Slovenija je s indeksom od 60 zauzela 33. mjesto u svijetu, a Italija je 52. na popisu s indeksom od 53 boda.

Srbija je na 94. mjestu svjetske ljestvice s 38 bodova, a na čak 111. mjestu je BiH s indeksom 35. 

Na vrhu popisa s indeksom 88 se nalazi Novi Zeland, a isti indeks ima i Danska. Iza njih slijede Finska, Švicarska, Singapur i Švedska koje imaju 85 bodova.

Daleko najgore rezultate imaju Sirija (14), Južni Sudan (12) i Somalija (12).

"Korumpirane vlade se lošije bore protiv korone"

Izvještaj za 2020. godinu naglašava utjecaj korupcije na ponašanje vlada za vrijeme pandemije.