Novi vjetrovi američke politike: Srbija bi mogla priznati Kosovo ako dobije ustupke

Zastave
Analitičar Aleksandar Popov komentarisao je poziv američkog predsjednika na uzajamno priznanje Srbije i Kosova. Između ostalog, ukazao je pod kojim uslovom bi to Srbija i mogla učiniti.

 

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je u čestitci Dana državnosti Srbije pozvao čelnika ove zemlje Aleksandra Vučića na uzajamno priznanje.

"Dok obilježavamo 140. godišnjicu partnerstva između naše dvije države, SAD ostaje posvećen promociji ekonomske saradnje, regionalne stabilnosti i demokratskih vrijednosti. Ostajemo nepokolebljivi u podršci Srbiji u evropskim integracijama i ohrabrujemo vas da nastavite činiti teške poteze u ostvarivanju ovog cilja. To podrazumijeva provođenje potrebnih reformi i postizanje sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom s fokusom na međusobno priznanje", navedeno je čestitci objavljenoj na zvaničnoj web stranici srbijanskog predsjednika.

Biden je poručio da su odnosi između SAD i Srbije duboko utemeljeni kroz historiju boreći se kao saveznice u Drugom svjetskom ratu i doprinosom Srba američkom društvu na različitim poljima. Istakao je i da cijeni blisku saradnju u suzbijanju pandemije koronavirusa. Očekuje i osnaživanje odnosa između SAD i Srbije. Za Vučića su Bidenovi stavovi pokazatelj nove američke politike i izjavio je da neće pristati na njih.
 

"Očekivano od Bidena"

Međutim, za našeg sagovornika Aleksandra Popova ovo je bilo očekivano od nove predsjedničke administracije u SAD. Smatra da je prethodni američki predsjednik Donald Trump sporazumom između Srbije i Kosova pokušao ubrati političke poene u završnici mandata, ali da je on to precijenio jer nije bilo posebnog odjeka.

"On je išao na tzv. pomirenje Kosova i Srbije koristeći se prije svega ekonomskim mjerama. Sporazum nije zadirao u političke teme, osim Izraela tj. premještanja srbijanske ambasade u Jerusalem i priznanja Kosova i Izraela", napomenuo je.

Mišljenja je da će Biden srbijansko-kosovske odnose pokušati riješiti u saradnji s Evropskom unijom od koje se Trumpova administracija distancirala. Za Popova je ovo nagovještaj da će se nastojati u potpunosti riješiti status Kosova. Ukazao je da ne bi bilo dobro da se SAD i EU odvojeno bave ovim pitanjem. Podsjetio je da se razmatrala i razmjena teritorija između Srbije i Kosova, ali da se to nije desilo. Ne vjeruje da će se ovaj prijedlog ponovo naći na dnevnom redu.

"Srbija će tražiti ustupke"

Ali, Popov je ukazao da neće biti međusobnog priznanja ako Srbija ne dobije ustupke.

"Vučić mora imati alibi pred domaćom javnošću da je nešto uradio. Njegov odgovor (op. a. na Bidenovu poruku) je bio onakav kakav se mogao očekivati", kazao je.

Prema njegovim riječima, ovo ne mora značiti da će odnosi Srbije i Kosova biti prvi američki prioritet na Zapadnom Balkanu.

"On se naslonio na ono što je njegov prethodnik počeo. Trump nije počeo priču o Bosni i Hercegovini. To ne znači da će Bosna i Hercegovina i ostatak regiona biti izvan pogleda Amerike. Naprotiv", kazao je.

Popov je među onima koji misle da će Bidenova administracija biti aktivnija u ovom dijelu svijeta.