Ovih dana u javnosti je aktuelna priča o nastojanjima da se napokon pokušaju zaustaviti oni poslodavci koji kršeći Zakon o radu za vrijeme praznika, prisiljavaju radnike da u određenim situacijama vrše klasične kriminalne radnje na osnovu kojih mogu biti i krivično gonjeni. Sama prisila prema radniku je često uslovljena temeljnim egzistencijalnim razlozima koje poslodavci ponekad upakuju u dobro osmišljene manipulativne aktivnosti kojom prilikom obespravljeni radnik biva doveden pred svršen čin i mora pristupiti kršenju velikog niza zakona, čega ni sam nije svjestan ili nije informisan.
Svjedoci smo da su se pojavili medijski sadržaji o tome da su pojedini trgovački centri iskazali spremnost kako njihove poslovnice neće biti otvorene za predstojeći Kurban Bajram. Nakon posljednjeg Bajrama gdje je uočeno da su mnogi tržni centri radili, akciju zaštite prava radnika i slobodno vrijeme u dane praznika pokrenuo je lider Nezavisnog bloka Senad Šepić, a zastupnik ove stranke u Parlamentu Federacije BiH Amer Obradović zatražio je od nadležnih institucija da dostave informacije o svim poslodavcima koji su tražili od radnika sa rade u dane Bajrama, kao i osiguranje prava da za, eventualno isti rad budu posebno plaćeni, kao prekovremeni rad. Ista je stranka nastavila raditi na ovim pitanjima i ovaj put pozvala radnike da prijave nesavjesne poslodavce koji od njih traže rad za predstojeće dane Kurban Bajrama. Također, u proteklom periodu organizirana je i kampanja „Slobodni za praznike“, koja je okupila veliki broj potpisa podrške ovom pristupu. Sve je ovo rezultiralo time da se najveći broj velikih privrednika/poslodavaca prije nekoliko dana i pismeno obavezao da neće kršiti prava radnika i tražiti od njih rad u narednim danima Bajrama.
Donosimo pregled nekoliko situacija i mogućih povreda zakonodavstva koji nose krivičnu odgovornost poslodavca i odgovornog lica, a u nekim situacijama i odgovornost radnika.
Neevidentiranje prometa
Jedna od čestih situacija prilikom rada u vrijeme praznika jeste neevidentiranje prometa. Dobro ustaljenim mahinacijama, poslodavac organizira radnike da knjigovodstveno izbjegavaju evidentriranje svega onoga što su toga dana prodali, bilo u poslovnici ili na drugi način. Česta je pojava kreiranje faktura datumom koji nije dan praznika ili npr davanje fiskalnih računa kupcu narednog dana kada nije praznik.
Za neevidentiranje prometa i neizdavanje fiskalnih računa novčane kazne iznose od 2.500 KM do 20.000 KM za pravna lica, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnom licu, te od 3.000 do 10.000 KM za poduzetnike.
Sve slučajeve neizdavanja fiskalnih računa građani mogu prijaviti putem e-maila sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,
SMS poruke na broj 061 724 610 te na pošte na adresu
Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku “Nepravilnosti”.
Utaja poreza
Kada poslodavac u vrijeme praznika organizira rad mimo zakona gdje je izvršena neadekvatna evidencija prometa on je doslovno kreirao mrežu ljudi koji su na čelu s njim izvršili utaju poreza. Ne treba posebno isticati da su to aktivnosti sa direktnim predumišljajem i da je vrlo lako dokazati kako samu namjeru, tako i izvršeno djelo i prekršene zakone.
Za utaju poreza definisane su novčane kazne kao najblaža opcija gdje se privrednom subjektu nalaže vraćanje utajenog iznosa u Budžet FBIH i zatvorska kazna za odgovorna lica.
Lažno predstavljanje
Ako ste npr radnik u periodu probnog rada ili u periodu dokazivanja, nerijetko ste primorani da npr fakturisanje ili predračune signirate kako inicijalima, tako i punim imenom i prezimenom legalno prijavljenog radnika a ne svojim imenom i prezimenom. Na ovaj način, poslodavac svjestan kršenja zakona da bi „formalno poslovao“ i vas dovodi u situaciju krivične odgovornosti.
U tom slučaju imajte na umu sljedeće:
Član 369, stav 1 Kaznenog zakona FBiH definiše da ste sa poslodavcem izvršili produženo krivično djelo ”Prevara”, po članu 294, stav 1 u vezi sa članom 55 Kaznenog zakona FBiH.
Iz ovoga je jasno da ćete vi i poslodavac svoju nevinost morati dokazivati na puno teži način uz nesagledive poteškoće koje definišu mnoga skupa vještačenja i sudske procese. Pod ovom povredom zakona može se svrstati i lažna sistematizacija radnih mjesta koju poslodavac, pogotovo odgovorno lice u organizaciji tipa DOO mora adekvatno evidentirati i jasno dokazati u bilo kojem momentu.
Izrada lažne bilanse
Samim slijedom događaja, poslodavac je u vrijeme rada praznikom izvršio još jednu povredu a to je izrada lažne bilanse. Za neadekvatnu izradu lažne bilanse predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina zatvora.
Organizirani kriminal
Jedna je od najtežih povreda krivične odgovornosti prilikom rada praznikom i vrlo jednostavno je dokaziva obzirom da se karike u lancu same pojavljuju kao dobro nanizani sklad. Nerijetko je u ovakvim situacijama uvučena nekolicina članova porodice, da li svjesno ili nesvjesno, drugo je pitanje. Dokazi kao što su materijalna dobra stečeni ovakvim radom, predmet su opservacije kako u istražnim tako i u dokaznim postupcima a tretiraju se i najsitniji detalji nabavke određenih materijalnih dobara učesnika u mogućoj povredi zakona.
Zbog toga, uz nesagledive posljedice, kako kroz javnost tako i u ličnom okruženju, neophodno je imati na umu i ovu stavku prilikom rada u vrijeme praznika.
Neprijavljeni radnici
Ako ste radnik iz već pomenute, česte situacije, tj u periodu tzv probnog rada ili u periodu u kojem vam je serviran osjećaj da se morate dokazati, poslodavac često pribjegava odluci da radnika ne prijavi na adekvatan način čime svjesno izbjegava niz zakonom definisanih obaveza prema državi i sistemu u kojem funkcioniše. U takvim slučajevima sam radnik želi da se dokaže i sam se nerijetko javi da svoje radne zadatke obavi u vrijeme praznika.
Vrlo je važno imati na umu da su za počinitelje ovakvih prekršaja kazne do više desetina hiljada KM plus zabrana rada za predmetni DOO, ukoliko se radi o firmi organiziranoj kroz tip DOO.
Za angažiranje neprijavljenih radnika, odnosno za nepodnošenje prijave osiguranja za radnika, Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa propisane su novčane kazne, i to za pravnu osobu u visini od 5000 do 100.000 KM i odgovornu osobu u pravnoj osobi u visini od 3000 do 20.000 KM, a za samostalnog poduzetnika u iznosu od 2000 do 20.000 KM, govore podaci Porezne uprave Federacije BiH.
Uz novčanu kaznu, počinitelju prekršaja, u cilju sprečavanja budućeg činjenja prekršaja, može se izreći i zabrana vršenja djelatnosti u razdoblju do šest mjeseci.
Redakcija
