U povodu 125. godišnjice otvorenja Vijećnice u Sarajevu je večeras u skladu sa epidemiološkim mjerama u ovom poznatom biseru austrougarske arhitekture upriličen prigodan program.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u obraćanju je poručila da je Vijećnica simbol grada Sarajeva koji čuva sjećanje na sve dobro i zlo koje je zadesilo grad.
Naše Sarajevo nije samo grad i mjesto u kojem se rađamo, živimo, radimo i stvaramo uslove za život novih generacija. Sarajevo je čarobni grad koji se nalazi na tački koja spaja Istok i Zapad u svoj svojoj ljepoti. Grad koji nikoga nije napadao i bio je otvoren za sve dobronamjerne, oslobađao se od onih koji su mu kroz historiju prijetili i napadali ga. Sarajevo je grad simbol i kulturološka poveznica različitosti što mu daje posebno mjesto na mapi svijeta, i u takvom Sarajevu je naša Vijećnica kojoj danas obilježavamo 125. godišnjicu i koja je postala simbol grada i koja čuva sjećanje na sve dobro i zlo koje je zadesilo naš grad u tom periodu – rekla je Karić.
Istakla je da je Vijećnica otvorena knjiga u kojoj su ispisane mnoge stranice historije.
Vijećnica je prkosni simbol našeg grada. Sa dužnim poštovanjem i velikom zahvalnošću sjećamo se tvoraca i graditelja Vijećnice, arhitekata Karla Paržika, Alexandera Writteka i Ćirila Ivekovića koji stvoriše ovo monumentalno djelo kao i vrijednih neimara i donatora koji su obnovili i vratili u prvobitni izgled ovo zdanje koje nastavlja biti simbolom ljepote Sarajeva. Zato vjerujem da je naša trajna briga da u svakom pogledu sačuvamo ovaj simbol, da ponašanjem dobrog domaćina sačuvamo objekat, njegove vrijednosti, tradiciju i dodamo nove sadržaje koji će na kvalitetan način predstavljati i promovirati naš grad – kazala je gradonačelnica.
Naglasila je također da je Vijećnica bila ne samo svjedok nego i akter svih događaja koji su se dogodili tokom burne historije grada.
Vijećnica je u srcima naših građana. Vijećnica je bila i ostaje dio života naših predaka, nas samih i budućih generacija. Upravo u tome je veličina ovog kulta i simbola Sarajeva. Vijećnica i grad imaju svoju neraskidivu vezu. Samo u tom kontekstu je moguće sagledati značaj ovog objekta kao hrama ljepote, hrama kulture, sjedišta gradske vlasti, mjesta koje podsjeća na burnu stoljetnu prošlost, koje navodi na inspiraciju i fascinira mogućnostima različitosti izraza – poručila je Karić te još jednom ponovila da je Vijećnica polazna tačka i simbol Sarajeva.
Povodom ovog posebnog dana za grad Sarajevo danas je za sve posjetioce organizovan “Dan otvorenih vrata” i besplatan ulaz u Vijećnicu.
Gradska Vijećnica je svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, a korištena je za upravne i administrativne svrhe.
Poslije Drugog svjetskog rata stavljena je na raspolaganje Narodnoj biblioteci i ostaje u toj funkciji sve do agresije na Bosnu i Hercegovinu. U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine sa položaja Vojske Republike Srpske pogođena je zapaljivim artiljerijskim projektilima. Požar je uništio Vijećnicu, zajedno sa ogromnim bibliotečnim fondom Nacionalno-univerzitetske biblioteke BiH od oko dva miliona jedinica.
Obnova Gradske vijećnice počela je 1996. i trajala sve do 2014. godine, a kompletna rekonstrukcija je urađena po originalnoj dokumentaciji. Rekonstruisana Vijećnica je svečano otvorena 9. maja 2014. godine na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.
Danas se koristi u svečanim prilikama na državnom i gradskom nivou, za promociju događaja iz kulture, umjetnosti i privrede, uz stalnu i povremene muzejske postavke, redovne sjednice Gradskog vijeća…
