Od početka pandemije bez posla ostalo 35 hiljada radnika

.
Od početka pandemije koronavirusa 35 hiljada radnika ostalo je bez posla a do kraja godine taj broj bi se mogao povećati za još 10 hiljada radnika

Kakve su ekonomske posljedice pandemije koronavirusa na privredu najbolje pokazuju podaci Poreske uprave FBiH da je od marta do polovine oktobra ove godine smanjena javna potrošnja za više od pet milijardi maraka u odnosu na isti period prošle godine. Osim posljedica na privredu, pandemija koronavirusa je ogolila i odnos poslodavaca ali i nadležnih institucija prema radnicima.

NARUŠENA PRAVA SVAKOG TREĆEG RADNIKA

U toku pandemije koronavirusa prava radnika u BiH nisu bila na listi prioriteta poslodavaca. Zaposleni u javnom sektoru nisu morali brinuti da će ostati bez posla ili sa smanjenom plaćom. S druge strane, radnici u privatnim preduzećima bili su suočeni sa nizom posljedica – od nezakonitih otkaza, smanjenja ili neisplaćivanja plata do toga da su bili prisiljeni raditi bez obzira što su bili u kontaktu sa zaraženim od COVID-19.

U toku pandemije u Federaciji BiH mijenjan je i zakon o radu, a svaki treći radnik koji je otpušten oštećen je u svojim pravima iz radnog odnosa.

– Pojavom pandemije poslodavci su se posvetili očuvanju i zaštiti svog kapitala ne birajući načine niti sredstva da to učine. Nažalost, takvim postupanjem jasno su dali do znanja kako radnicima, tako i javnosti da radnika posmatraju kao potrošnu robu, ne shvatajući da su mu taj kapital stvorili upravo radnici. Mi se i danas susrećemo sa činjenicom da su radnici prisiljeni raditi bez obzira što su bili u kontaktu sa zaraženim od COVID-19, a po mjerama kriznih štabova morali bi biti u izolaciji. To samo po sebi govori u kakvom sistemu živimo i gdje je tu radnik, naveli su u odgovoru na Žurnalov upit iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Na samom početku pandemije i radnici u Republici Srpskoj prijavljivali su sindikatu da su bez obzira što su bili u kontaktu sa kovid pozitivnom osobom morali dolaziti na posao.

Iz Saveza sindikata radnika Republike Srpske u odgovoru na Žurnalov upit kažu da su najčešća kršenja prava radnika u toku pandemije bila nezakoniti otkazi.

– Poslodavci prilikom proglašenja radnika tehnološkim viškom nisu isplaćivali otpremnine, nisu ispoštovali otkazni rok, pojedini su prisiljavali radnike na sporazumni prekid radnog odnosa, te prijavljivali radnike na pola radnog vremena iako su radili puno radno vrijeme. Radnici ne žele da se javno oglase po ovom pitanju jer se boje revanšizma poslodavca u smislu ponovnog zaposlenja, naveli su iz Sindikata.

Ove navode sindikata potvrdio je i izvještaj o mjerama i djelovanju entitetskih vlada na suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju pandemije korona virusa koji je sačinila Evropska socijalna politička mreža za potrebe Evropske komisije.

NESIGURNI RADNI ODNOSI

Mediji su ranije izvještavali da je izvještajem jasno navedeno da mjere koje su vlade donijele nisu dovoljne za očuvanje radnih mjesta, ali i da zaštita prava radnika i adekvatni radni uslovi nisu regulisani na pravi način. Preovladavaju nesigurni radni uslovi koje trenutna kriza izazvana pandemijom može samo dodatno pogoršati. Zabrinjavajući su i podaci Inspektorata RS o nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i zaštite na radu. Na svakoj trećoj provjeri zabilježene su nepravilnosti.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, od početka pandemije korona virusa u BiH bez posla je ostalo oko 35 hiljada radnika a do kraja godine možemo očekivati gubitak još dodatnih nekoliko desetina hiljada radnih mjesta.

Prema zvaničnim podacima, u periodu od 19. marta do 10. augusta, u Republici Srpskoj bez posla je ostalo 10.440 radnika, dok je do kraja jula u Federaciji BiH bez posla ostalo preko 23.000 radnika. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj nadležne institucije tvrde da je većina tih radnika nakon ukidanja restriktivnih mjera vraćena na posao. Iz Saveza samostalnih sindikata kažu da su te informacije upitne.

– Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je došlo do smanjenja nezaposlenosti u prethodna dva mjeseca, međutim postavlja se pitanje da li su to radnici koji su u prethodnom periodu ostali bez posla ili se radi o novom zapošljavanju drugih radnika. Naše informacije govore da su ti podaci nastali na osnovu javnih konkursa koji su provedeni u državnim službama, a da je i dalje većina radnika koji su ostali bez posla u gore navedenom periodu na evidenciji Službe za zapošljavanje. Svakako ne treba gubiti iz vida i rad na crno koji je u velikoj mjeri prisutan u našem društvu. To je kategorija radnika koja nije u „sistemu“ i veliki broj njih je, takođe, ostao bez primanja, a to ne prepoznaje niti jedna statistika, navodi u odgovoru na Žurnalov upit predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.

PODIJELJEN SINDIKAT

Dok se radnici suočavaju sa svakodnevnim kršenjem radničkih prava raskol je i u Savezu samostalnih sindikata BiH. Od početak godine stari predsjednik Saveza sindikata BiH Selvedin Šatorović ne priznaje novoizabranog predsjednika Mevludina Bektića. Na Žurnalov upit, dostavljen na zvaničnu mail adresu Saveza, o posljedicama pandemije koronavirusa na radnike, odgovor ispred Saveza je dostavio Selvedin Šatorović, potpisan kao predsjednik.

Iz sindikata u Republici Srpskoj smataraju da je neophodno uvesti dodatne mjere pomoći radnicima, neophodno je povećanje najniže plate iz razloga što najveći broj radnika prima najnižu platu. Svaka pomoć poslodavcima iz budžeta Republike Srpske treba da se odrazi na poboljšanje socio-ekonomskog položaja radnika a ne samo na saniranje gubitaka poslodavaca. Sličnog stava su i iz Samostalnog saveza sindikata BiH, potrebne su dodatne mjere ali navode da poslodavci a ni vlast nemaju sluha za pomoć radnicima.

 

Izvor: