Opkoljeno Sarajevo: Aida Buturović poginula spašavajući knjige iz zapaljene Vijećnice

23232323
U pokušaju da spasu barem nešto, zaposlenici su napravili ljudski lanac te su na taj način uspjeli spasiti neke od najdragocjenijih djela

Navršilo se 30. godina od početka opsade Sarajeva koja je trajala 1.425 dana.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata. 

Opsada Sarajeva ostat će u historiji opisana kao najduža opsada jednog glavnog grada, a živote građana Sarajeva koji su je preživjeli oblikovala je na sasvim neočekivan način. Probudila prkos, hrabrost, ali i kreativnost kako bi se preživjelo. Uzrokovala je i brojne nenadoknadive gubitke. Živi će se sjećati dok su živi, poginuli će vječno opominjati.

Ljudski lanac

Mnogi objekti kao što su zgrada gradskog porodilišta na Jezeru, centralna Pošta, Vijećnica sa desetinama hiljada vrijednih knjiga, Olimpijski muzej, zgrada dnevnog lista "Oslobođenje", brojne fabrike, škole, ustanove kulture izgorjeli su do temelja nakon što su pogođeni minobacačkim i drugim vrstama projektila.

U noći sa 25. na 26. avgust 1992. godine zapaljena je sarajevska Vijećnica. 

Najljepši i najreprezentativniji objekt iz austrougarskog perioda izgorio je do temelja. Plamen je za nekoliko sati progutao blago Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koje je brižno čuvano, obrađivano i koje je građanima bilo dostupno blizu pola stoljeća. Vijećnica je bila simbol grada Sarajeva, dokaz isprepletenosti tradicija i kultura.

U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. To je bila noć najvećeg kulturocida u Evropi poslije Holokausta.

Vatrogasci su bezuspješno pokušavali ugasiti vatru. Oni najhrabriji provlačili su se između granata, metaka, uskakali u vatrenu stihiju i pokušavali spasiti barem djelić nacionalnog blaga. 

Poginula od gelera granate

U pokušaju da spase barem nešto, zaposlenici su napravili ljudski lanac te su na taj način uspjeli spasiti neke od najdragocjenijih djela. Jedna od ljudi u lancu bila je Aida Buturović, 32-godišnja istaknuta bibliotekarka u Nacionalnoj biblioteci u sarajevskoj Vijećnici.

Nakon što je provela noć pokušavajući spasiti što se spasiti može, Aida je bila na putu kući kada je poginula od gelera granate (neki izvori kažu i da je poginula od snajperskog metka dok je iznosila knjige). Pored Aide, živote su tada izgubili i Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. 

- Ljudi me ponekad pitaju zašto se toliko brinem oko knjiga kad je toliko ljudi ubijeno. Moj odgovor je da ukažem na slučaj Aide Buturović jer su sudbine knjiga i ljudi neraskidive - rekao je Andras Riedlmajer (Riedlmayer), bibliotekar na Harvardu. 

On je pokrenuo projekt jos 1994. godine čiji je cilj bio prikupiti mikrofilmove na kojima se nalaze rukopisi koji su izgorjeli u paljenju Vijećnice, a koji su bili u vlasništvu drugih biblioteka. U tome mu je, između ostalih, pomogla Amila Buturović, sestra ubijene Aide.

Obnova Vijećnice trajala 18 godina

Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. 

Obnova je trajala 18 godina. Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, a iako je u njoj sve novo, ona i dalje izgleda kao stara. 

Na projektu restauracije sarajevske Vijećnice radilo je na desetine arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije su ideje, misli i ruke ostale utkane u sve dijelove ovog velelepnog zdanja.

 

Foto : Avaz