Eksperti: Hrvatsku ne treba tužiti zbog Pelješkog mosta, već zbog uzurpacije bh. mora 1994.

Cilj je nada da će, rekao je, pokretanje postupka mirenja kod Međunarodnog suda za pravo

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH uputio je nedavno inicijativu prema Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine da pokrenu pravne procedure zaštite interesa BiH koji joj pripadaju kao pomorskoj državi, potpisnici UNCLOS-a.

Cilj je nada da će, rekao je, pokretanje postupka mirenja kod Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu ići u pravcu rješenja pitanja koja dugo vremena opterećuju bilateralne odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Također, pokretanje pravnog postupka zaštite interesa Bosne i Hercegovine predstavlja i ispunjenje preporuka Evropske komisije da Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska riješe pitanje utvrđivanja svojih granica u skladu sa međunarodnim pravom.

Šta je sporno u odnosima između BiH i Hrvatske u slučaju Pelješkog mosta objasnio je u pismu upućenom članovima Predsjedništva BiH Izet Bajrambašić, koji je dugo obavljao funkciju pomoćnika ministra prometa i komunikacija BiH. Bio je uključen u mnoge državne i regionalne planove, investicijske projekte i njihovu pripremu te pomorske probleme Bosne i Hercegovine.

On je u pismu, u čiji uvid je imala Patria, kazao da je detaljno proučavao i razumijevao pravne osnove, kako projektne tako i šire, državne i regionalne.

- U tom smislu, detaljno sam proučio pravne osnove nerazumijevanja političara BiH i Hrvatske u vezi dugogodišnjih „pomorskih problema“ koji su se s velikom neiskrenošću i nesistematičnim pristupom, s obje strane, sveli na problem izgradnje Pelješkog mosta. Istina je da se radi o uzročnim, mnogo starijim i većim problemima od ovoga – naveo je Bajrambašić u pismu Predsjednišvu BiH.

Dalje navodi: "Prvi uzročni, vodeći i najveći problem između BiH i Hrvatske je iz ratnih godina i sadržan je u nepobitnoj činjenici da je Hrvatska Pomorskim zakonikom od 2. feburara 1994. godine, proglasila svoj državni suverenitet na pomorskom teritoriju u Jadranskom moru koji pripada BiH. Sve odredbe ovog zakona, vezano za ovu nepobitnu činjenicu, su prenesene u Pomorski zakonik od 14. decembra 2004. godine, tako da su sve i danas na snazi i primjenjuju se. Ove odredbe su decidno prepisane iz zakona SFRJ".

Detaljnije obrazloženje preuzeti ovdje

Bajrambašić je obraćajući se Bakiru Izetbegoviću, Draganu Čoviću i Mladenu Ivaniću skrenuo pažnju da je Ustavom BiH u članu 1 BiH, tačka 1. „kontinuitet“ utvrđeno: „Republika BiH, čije je zvanično ime od sada „BiH“, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama“.

- Shodno tome, svi građani BiH uživaju i koriste raspoloživi i Ustavom utvrđeni suverenitet i teritorijalni integritet njihove države, prema vlastitim potrebama i pravima. Nažalost u stvarnosti to nije kako građani misle i osjećaju, a problemi njima nisu nikad predočeni – ističe Bajrambašić.

On skreće pažnju članovima Predsjedništva BiH da poduzmu odgovarajuće aktivnosti s ciljem odvraćanja Hrvatske od proglašavanja suvereniteta i prisvajanja pomorskog teritorija BiH i vraćanja istog u potpunu nadležnost BiH, na način kako je, pored ostalog, definirano Zakonom o pomorskom i riječnom saobraćaju BiH i potpune primjene Konvencije UN-a o pravu mora u vezi prava BiH.