Home

Otvaranje Ferhadije najvažniji vjerski događaj u BiH

17 Aug

Otvaranje Ferhadije najvažniji vjerski događaj u BiH

Stejt department je u godišnjem izvještaju o vjerskim slobodama u svijetu, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, tokom protekle godine, kao najvažniji vjerski događaj naveo svečanost otvaranja obnovljene džamije Ferhadija u Banjaluci, porušene u ratu.

"Kada je riječ o državama zapadnog Balkana, one ustavom garantuju slobodu vjeroispovijesti i ravnopravnost 'tradicionalnih' religija, ali se vjerske zajednice, prije svega manjinske, suočavaju s raznim problemima: od problema vraćanja imovine pa do problema registracije manjinskih vjerskih grupa", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se još navodi da pripadnici manjinskih vjerskih zajednica ističu da su i dalje lišeni mogućnosti da budu imenovani na pozicije u vladi i parlamentu. U izvještaju Stejt departmenta ukazuje se na problem lišavanja mogućnosti vjerskih zajednica da koriste svoju imovinu, kao što je to slučaj Katoličke crkve, kojoj "gradske vlasti u Banjaluci odbijaju da vrate nacionalizovane objekte".

"Od devet slučajeva napada na vjerska zdanja, policija je pronašla počinioca samo u jednom slučaju, tačnije, u podmetanju požara u pravoslavnoj crkvi u Sarajevu", dodaje se u izvještaju.

U izvještaju se ističe da Međureligijsko vijeće BiH, koje nastoji da olakša dijalog među četiri tradicionalne vjerske zajednice (muslimani, pravoslavci, katolici i Jevreji), saopštava da je znatno smanjen broj napada na vjerske objekte u posljednje dvije godine.

"Okotbra 2016. godine, Kanton Sarajevo je nazvao jednu osnovu školu po Mustafi Busuladžiću, antisemiti iz Drugog svjetskog rata, koji je glorifikovao Hitlera. Predsjednik Jevrejske zajednice oštro je osudio ovaj čin. Međutim, do kraja prošle godine ime škole nije zvanično promijenjeno", napominje Stejt department.

Pored već pomenute paljevine u pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, tokom godine je bilo još osam napada na vjerske objekte, od kojih je sedam na islamske objekte (uglavnom u RS), te jedan na pravoslavni objekat u Federaciji BiH. Neke od incidenata, dodaje se u izvještaju, policija nije klasifikovala kao incidente vjerske mržnje pa je tako pojedinca koji je uhvaćen da urnira po Atik džamiju u Bijeljini prekršajno kaznila sa 1.000 maraka.

Napominje se da je bilo nekoliko medijskih izvještaja o sukobima između članica Islamske zajednice i manjinske grupe koja praktikuje islamske običaje van jurisdikcije IZ. Dodaje se da je bilo slučajeva gdje su muslimani, koji praktikuju drugačije tumačenje islama, prekidali vjerske obrede kako bi izrazili nezadovoljstvo sa tradicionalnom, bošnjačkom interpretacijom islama. Ipak, konstatuje se da je bilo značajnih pomaka kada je u februaru Islamska zajednica pozvala pripadnike tzv. paradžemata da se okupe oko Islamske zajednice. Do kraja marta, 38 paradžemata je ušlo u pregovore sa IZ, a njih 14 se pridružilo IZ.

Kada je riječ o napadima na vjerska lica, onda je 2. aprila zabilježen verbalni napad na imama u Kupresu (gdje je katolička većina).

Prema medijskim izvještajima, jedan od islamista koji se svojevremeno pridružio Islamskoj državi je prijetio reisu preko interneta. On je u tom video-klipu, pored prijetnji reisu, rekao kako "mudžahedini dolaze u BiH".

Inače, prema podacima Međureligijskog vijeća, devet napada na vjerske objekte zapravo predstavlja "značajno smanjenje" ako se zna da je samo godinu dana ranije bilo prijavljeno 19 napada, a 2014. čak 28.

 

Nasilje IS i kad gubi kontrolu

Reks Tilerson, državni sekretar SAD, predstavljajući izvještaj u Vašingtonu, rekao je da Islamska država sprovodi nasilje nad vjerskim manjinama i opozicionim etničkim grupama čak i dok gubi kontrolu nad velikim dijelovima teritorije u Iraku i Siriji.

 

(Izvor: Nezavisne)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top