Večerašnjim pomjeranjem kazaljke na satu unaprijed započinje ljetno računanje vremena, što je praksa osmišljena da se bolje iskoristi promjenljivo svjetlo dana dok Zemlja kruži oko Sunca.
Kazaljke na satu potrebno je pomjeriti u 02:00 sati ujutru za 60 minuta unaprijed, tako da se od tog trenutka računa da je 03:00 sati.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je obavijestilo da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje počinje posljednje nedjelje u martu, odnosno, pomjeranjem kazaljki jedan sat unaprijed.
Postoji nekoliko priča o nastanku koncepta ljetnog računanja vremena, a mnogi ističu da je sve krenulo od inicijative Benjamina Franklina, ali to nije sasvim tačno.
Franklin je napisao satirično pismo časopisu The Journal of Paris (gdje je živio 1784.) sugerirajući da će grad uštedjeti 64 miliona za vosak svijeća ukoliko bi građani ustajali prateći sunce.
Osnovna ideja je možda postojala, ali ljetno računanje vremena nije napredovalo više od jednog stoljeća. Nakon Franklina britanski građevinar po imenu William Willett lobirao je u parlamentu da promijeni vrijeme u aprilu i septembru kako bi iskoristio duži ljetni dan, ali nije uspio.
Prvi grad koji je uveo praksu ljetnog računanja vremena bio je Thunder Bay u Kanadi 1908. godine u cilju očuvanja dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, dok je prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila Njemačka 1916. godine.
Iako je Evropska komisija prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomijeranje sata, države članice se o tome još nisu dogovorile.
Naredno pomjeranje sata slijedi 30. oktobra, kada je predviđen povratak na zimsko računanje vremena.
