Slučaj desetočlane porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koja uprkos pravosnažnoj obavezi napuštanja Njemačke već godinama živi u Kelnu i prima više od 7.300 eura mjesečne socijalne pomoći, prerastao je u veliku političku i administrativnu aferu.
Prema pisanju njemačkog lista Kölner Stadt-Anzeiger, gradonačelnik Kelna Torsten Burmester naložio je internu provjeru rada gradske administracije nakon što su objavljeni dokumenti koji ukazuju na moguće propuste u provođenju odluka o deportaciji.
Kako navodi njemački medij, riječ je o državljaninu Bosne i Hercegovine rođenom u Bihaću. Njegov zahtjev za azil odbijen je još 2003. godine, čime je stekao obavezu napuštanja Njemačke. Ipak, deportacija nikada nije realizovana, a godinama je boravio u toj zemlji sa statusom privremeno tolerisanog boravka (“Duldung”), gdje je u međuvremenu sa suprugom zasnovao porodicu i dobio osmoro djece.
Posebnu pažnju javnosti izazvala je činjenica da je porodica, prema dokumentima gradskih službi, primala oko 7.300 eura mjesečno kroz sistem socijalnih davanja predviđen za tražioce azila i njihove porodice.
Istraga se fokusira i na odluku Grada Kelna iz 2024. godine da ne prihvati pomoć Centralne službe za strance u Coesfeldu, koja je nudila podršku u pribavljanju zamjenskih putnih dokumenata za oko 500 osoba sa Zapadnog Balkana koje su bile obavezne napustiti Njemačku. Upravo su ti dokumenti u brojnim slučajevima ključni za provođenje deportacija.
Prema navodima Kölner Stadt-Anzeigera, gradska administracija tada je odgovorila da takvi dokumenti nisu potrebni te da će se osobama sa liste nastojati pomoći u pronalasku trajnog rješenja za ostanak u Njemačkoj.
Objavljivanje ovih informacija izazvalo je burne reakcije u njemačkoj javnosti i među političarima, koji traže utvrđivanje odgovornosti zbog mogućih administrativnih propusta. Gradonačelnik Burmester poručio je da će slučaj biti detaljno ispitan, naglasivši da su sporni događaji prethodili njegovom stupanju na dužnost.
Njemački mediji ističu da je ključna tema afere pitanje zbog čega odluka o deportaciji nije provedena više od dvije decenije, a ne samo visina socijalnih davanja koja je porodica primala u skladu s tada važećim propisima.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
