Povećan broj migranata u BiH: Moramo naći način da zaštitimo granice

Migrantska ruta preko BiH i dalje je aktivna, a broj migranata koji su tokom ove godine nelegalno ušli u državu značajno je povećan. Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, više od 16.300 stranih državljana registrirano je u prihvatnim centrima u Sarajevu i Bihaću, što je za 43 posto više nego u prošloj godini. U njima trenutno boravi oko 1.400 osoba.

Tražitelji azila

- Povećan je i broj tražitelja azila, ali samo iz razloga što na taj način mogu da borave u BiH nekih 15 dana, a zemlje EU i dalje ostaje njihovo krajnje odredište. Pakt o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu u EU, BiH je donio mnogo više zahtjeva za prijem migranata po sporazumima o readmisiji. U četvrtak sam boravio u Zagrebu, na sastanku s

Upravom za granice, gdje smo konstatovali da bi Evropska komisija preko međunarodnih organizacija IOM-a, UNHCR-a i drugih pružiti značajniju pomoć BiH u sprječavanju ili usporavanju ulaska migranata u državu – kaže direktor SPS BIH, Žarko Laketa.

Iako bh. agencije situaciju drže pod kontrolom, dodaje da od prvog dana migrantska kriza donosi i sigurnosne probleme, te imamo slučajeve narušavanja javnog reda i mira, pa i teških krivičnih djela. Laketa izdvaja manji broj grupa i pojedinaca koji se bave organiziranim krijumčarenjem ljudi balkanskom rutom.

- Zaista bi trebalo posvetiti veću pažnju zaštiti granice BiH, jer broj od 16.000 zabrinjava samo iz razloga što su oni ušli nelegalno, van graničnog prelaza. Granična policija mora napraviti dobru analizu, identifikovati i označiti mjesta ulaska. Pogotovo što je FRONTEX došao na granicu i tu se mora napraviti određeni pomak – ističe Laketa.

Sigurnosni rizik

Kao ekspert koji se 30 godina bavi policijskim poslovima i prepoznaje sigurnosni rizik, Laketa ocjenjuje da bi obim migracija i teret bh. službama bio daleko manji da je bilo više razumijevanja prema inicijativama bivšeg ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića.

Podsjetimo, Radončić je u samim počecima krize ilegalne migracije okarakterizirao kao ozbiljno sigurnosno, a ne samo humanitarno pitanje, jer hiljadama migranata bh. institucije nisu znale ni identitet. S energičnijim pristupom on je inicirao izmještanje migranata s ulica pojedinih bh. gradova, dok je od Brisela istovremeno tražio da, umjesto novca za smještaj i hranu, pomogne proces deportacija i jačanja Granične policije BIH, s obzirom da migranti u BiH stižu preko Grčke, zemlje članice EU.

- Da je tada bilo mudrih glava u politici i u struci, ne bi došlo do ovakvih razmjera migracija u BiH. Tada je trebalo zatvoriti granicu BiH, postojalo je dosta načina da se to uradi. Na stranu poštivanje ljudskih prava, mi smo to obavezni kad dođu u BiH, ali ne možete nelegalno ući u državu. Da je neko tada shvatio izjave ministra Radončića, mislim da bi sada bilo mnogo lakše. O ovoj mojoj tvrdnji i tadašnjim stavovima ministra Radončića govori i podatak da je i EU od tada napravila zaokret od 360 stepeni, donijela Pakt o migracijama i azilu i vi sad imate manji broj dolazaka u Njemačku, Francusku i druge zemlje – ističe Laketa.


Foto:Društvene mreže