fbpx AKO ŽELIŠ SVOJA PRAVA, BORI SE I ZA TUĐA: Povorka ponosa je za sve ljude!

AKO ŽELIŠ SVOJA PRAVA, BORI SE I ZA TUĐA: Povorka ponosa je za sve ljude!

Home

AKO ŽELIŠ SVOJA PRAVA, BORI SE I ZA TUĐA: Povorka ponosa je za sve ljude!


Naša pasivnost ostavlja prostora za djelovanje onima koji zagovaraju podjele i ljude određuju prema boji kože, seksualnosti, spolu ili vjeroispovijesti. Oni su uvijek glasniji, jer ostatak građanstva ćuti i time prećutno odobrava takav sistem.

U najavi Povorke ponosa u Sarajevu, potrebno je da govorimo o tome, da se svi jednako zalažemo za osnovna ljudska prava, jer ko smo mi da nekome nešto odobravamo ili uskraćujemo? 

Zašto je straight zajednica na određeni način privilegovana, da sebi daje za pravo da o LGBTIQ zajednici sudi? Povorka ponosa je prilika da svi zajedno izađemo na ulice i borimo se za društvo jednakih mogućnosti. Društvo ravnopravnih, ujedinjenih i dobrih ljudi, jer svijetu tako nedostaju dobri primjeri.

Zašto je važno podržati Pride pitali smo i naše sagovornike, a jedna od njih je Jelena Joksimović, glavna i odgovorna urednica magazina “Ljepota i zdravlje”, koja je za BUKU izjavila:

“Pride je povorka slobode, ljubavi, različitosti... Od momenta svijesti o sebi, želimo da smo slobodni, da volimo, da smo voljeni. Ovakvi kakvi jesmo, unikatni. Došli smo na svijet da bismo proživjeli ovaj tren najbolje što možemo, a tu ne bi trebalo biti mjesta ni za šta drugo osim za razumijevanje i ljubav jedni prema drugima i jedni s drugima. Previše je zatvorenih ormara u ovoj državi, previše je strijepnji o prihvatanju “različitosti” na poslu, u društvu, roditeljstvu. Nekome je to samo gomila izbačenih riječi iz sistema koje bi se trebale politizovati, a mnogima je to sigurnost da će moći da budu uz svog partnera pred oltarom, u bolnici, ma uopšte kao dvoje ljudi bezuslovno prihvaćenih u svijetu koji je i bez diskriminacije prepun prepreka.”

Ona dodaje da je krajnje vrijeme da se prevaziđu boja kože, nacija, pojam žene kao “slabijeg pola”, žene kao seksualnog objekta, geografsko porijeklo, jer, kako dodaje, podrška LGBTIQ zajednici je podrška svim diskriminisanim grupama.

Sličnog je mišljenja i Dalibor Tanić, urednik Romskog portala UDAR, koji za BUKU kaže:

“Izuzetno je važno podržati pride, jer naša podrška nije podrška isključivo lgbtiq osobama, kako se, čini mi se, pokušava oblikovati javni diskurs od momenta kad je najavljen pride. Ne, to apsolutno nije tačno! Moja, tvoja i podrška svakog od nas prideu je podrška osnovnim ljudskim pravima i tu se svaka rasprava završava. Naš zajednički sadržilac je ono “ljudsko”, a mi smo svi ljudi, sa manjim, ili većim razlikama, koje nipošto ne umanjuju našu vrednost u odnosu na one koji sebi i danas daju pravo da sebe smatraju vrednijim, superiornijim. Ne znam ko je i kada odlučio da su strejt osobe superiornije u odnosu na lgbt osobe, ili da su Romi “niža” rasa u odnosu na neke druge ljude, ili da ateisti “vuku” svet u haos koga propagiraju pristalice različitih verskih skupina.”

On dodaje kako je najmanje bitno da li podrška dolazi od strejt osoba, jer takvim mišljenjem dolazi se na teren vrlo izvještačenog odnosa dvoje ljudi, ili ako gledamo šire - jedne skupine ljudi, u odnosu na drugu. Navodi da je krajnje vrijeme da prestanemo praviti razlike na nekom međusobnom mikronivou. Svi imamo zajedničke probleme i to su, kako kaže, spone mladih, penzionera, Roma, Jevreja, studenata, lgbtiq osoba, osoba sa invaliditetom. Svima nam je zajednička nejednakopravnost pred institucijama i o tome treba razmišljati. 

Da ovo ne bi bila samo borba jednog dana, neminovno se nameće pitanje šta je ključna obaveza društva, na svakodnevnom nivou, kako bi pružili podršku LGBTIQ zajednici?

Na to pitanje Tanić odgovara:

„Nama fali jedan snažan i široki civilni front u kojem ćemo biti svi! Decenijama vodimo pojedinačne borbe i dobijamo male bitke. Ja zaista verujem da možemo više uraditi, ako nastupimo zajednički. Verujem u taj front i zamišljam ga kao prostor gde se Romi neće boriti samo za prava Roma, i gde se lgbtiq osobe neće boriti samo za prava lgbtiq osoba. To su te pojedinačne borbe, ali samo ovo pitanje govori o tome da pojedinačna borba nije dovoljna.”

Dodaje kako na prajdu nikako ne želi vidjeti samo lgbtiq osobe, jer će u tom slučaju smatrati to porazom. Svi bismo trebali biti tu u zajedničkim borbama. A onima koji nisu svjesni šta sam prajd znači, Tanić poručuje da je bolje da se ne pojavljuju, jer navodna podrška u vidu selfieja i facebook objava, nije podrška, već samo privid. Očekuje na ulicama Sarajeva vidjeti pojedince, koji su zreli i odgovorni i kao takvi primjer onih koji će graditi široki front podrške.

I upravo to treba biti zadatak svima nama, da pokušamo biti ti zreli pojedinci. Uvjeren je u to i Feđa Kulenović, informacijski stručnjak, koji za BUKU govori:

“Svako treba pružati podršku manjinama koje pokušavaju ostvariti svoja prava. Za društvo je to važno, ne zbog toga što pokazujemo kako smo napredni, već zbog toga što je to ispravna stvar koja se mora i treba uraditi, jer ako tražimo jednak pristup i prava za sebe onda moramo to tražiti i za druge.”

Kulenović dodaje kako je trenutna podrška dovoljna za održavanje, ali je krajnje vrijeme da se izađe i poveća podrška. Povećati je možemo, kako dodaje, kroz dijalog i zagovaranje, što jeste naporno, ali je neophodno da bismo svi shvatili da se ovde ne radi o ničemu neobičnom. 

“Svakog dana se svi borimo za svoja prava i prava drugih osoba, pogotovo nama dragih. Neki možda nisu toga svjesni, ali sam siguran da već u svom životu imaju barem jednu osobu druge seksualne orijentacije. Sve dok svi ne shvatimo da trebamo da imamo jednaka prava, trebamo aktivno raditi na tome da se ta prava ostvare“, poručuje Kulenović.

Dodaje kako se nada da je najbolji način podržavanja ove borbe izlazak u šetnju, jer je Sarajevo, kako kaže, bio, a nada se i ostao veliki i otvoreni grad. Svjestan toga da ovo nije borba jednog dana, već svakodnevno i uporno skretanje pažnje i pružanja podrške, poručuje da je najvažnije razgovarati.

“Kroz otvoren razgovor treba objašnjavati ljudima o čemu se ovdje zapravo radi. Svjestan sam da nisu svi spremni za ovakve razgovore i da rado govore o kruškama i jabukama kada se ovdje radi o istim stvarima, jednakim pravima za sve, ali ipak moje iskustvo je da su ljudi spremni poslušati što će ih barem malo navesti na razmišljanje.“

Dodaje i kako digitalna podrška nije dovoljna, već je potrebna u većem broju u stvarnom okruženju, gdje ćemo javno pokazati da niko od nas nije tiha manjina i da postoji veliki broj građana i građanki koji se zalažu za jednaka prava za sve naše sugrađane i sugrađanke. 

Baš zbog toga neophodno je svaku borbu našeg društva shvatiti kao svoju, jer u sistemu u kojem živimo, svakodnevno smo na margini u nekom pogledu. Krajnje je vrijeme da se vratimo na zaslužena mjesta, odgovornih, svjesnih, a ponajprije odlučnih i aktivnih građana, koji će podržati prajd ne samo zbog LGBTIQ zajednice, već zbog svih naših zajedničkih, a ipak ugroženih ljudskih prava. 

Objavio: Wed, 14/08/2019 - 16:20
Back to top