Tržište električnih vozila (EV) u Evropi pokazalo je znakove života u 2025. godini, pri čemu je Volkswagen predvodio blagi oporavak, dok kineski proizvođači trenutno posrću. Međutim, rast je i dalje prespor da bi se ostvarili ambiciozni ciljevi Evropske unije. Osmišljeni su kako bi građani u potpunosti prešli s automobila s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila.
EU je odlučila da od 2035. godine prodaja novih automobila na benzin ili dizel motor više neće biti dozvoljena, dok je cilj za 2030. godinu blizu 80 posto.
Međutim, industrija je blizu velikih promjena pravila omogućavajući razvoj i drugih tehnologija. To bi omogućilo duži vijek trajanja hibrida i korištenje takozvanih e-goriva.
Analitičari su podijeljeni
Većina analitičara predviđa da će prodaja električnih vozila činiti samo između 30 i 50 posto tržišta do 2030. godine.
Među onima koji su dovoljno hrabri da javno nagađaju o 2035. godini, istraživačka firma za investicije Jefferies procjenjuje da će električna vozila (EV) dostići samo 50 posto tržišnog udjela.
EV Volumes je optimističniji i očekuje tržišni udio od 60,5 posto do 2030. i 93,1 posto do 2035. godine.
Evropsko udruženje proizvođača automobila (EASA) saopštilo je da je prodaja novih električnih vozila porasla za 23,9 posto u prvom kvartalu, dostigavši 413.000 vozila, u poređenju s istim periodom 2024. godine.
Prodaja električnih vozila u Evropi je prošle godine stagnirala. Ostao je ispod dva miliona prodatih vozila, sa tržišnim udjelom od 16 posto.
Problem za evropske proizvođače s ciljevima zasnovanim na emisijama ugljičnog dioksida je taj što zakonodavci očigledno nisu bili svjesni da Kina ima ogromnu prednost nad evropskim proizvođačima. Pridržavanje tih ciljeva moglo bi ozbiljno ugroziti evropsku automobilsku industriju. To je također dovelo do nedavnog uvođenja kaznenih tarifa na uvoz kineskih električnih vozila.
Kineska konkurencija prijeti i evropskim gigantima
Evropski proizvođači automobila suočavaju se s nizom problema.
Ekonomija slabi, a konkurencija iz Kine prijeti čak i BMW-u, Mercedesu, Porscheu i Audiju, uprkos uvoznim tarifama.
Kineski proizvođači automobila poput BYD-a i Geelyja sada imaju najmanje 30 posto prednosti u troškovima proizvodnje električnih vozila, prema podacima investicijske banke UBS.
Ovi njemački proizvođači premium automobila su također ugroženi na kineskom tržištu, gdje domaći brendovi sada mogu nadmašiti čak i klasične evropske marke u ponudi.
Novo doba?
Ova previranja nagovještavaju početak ere u kojoj će tradicionalni zapadni proizvođači biti potkopani na tržištu do te mjere da će neki biti prisiljeni na bankrot ili spajanje kompanija.
Profesor Stefan Brazel, direktor Njemačkog centra za menadžment u automobilskoj industriji, govori o nadolazećem “darvinističkom” trenutku za industriju.
Pokušaj predsjednika Trumpa da naglo okonča višegodišnje, kako on to naziva, “nepoštene tarife” došao je u najgorem mogućem trenutku. To je izazvalo ozbiljne oscilacije na berzi i fluktuacije valuta, ugrožavajući dugogodišnja tržišta i lance snabdijevanja.
Moguće ublažavanje pravila
Zbog rastućih pritisaka, političari u EU bit će prisiljeni ublažiti pravila zasnovana na emisijama ugljičnog dioksida. I to će omogućiti veću fleksibilnost kako bi se evropskim proizvođačima električnih vozila pružila šansa za spas.
To se već dešava – EU je nedavno produžila rok za ispunjavanje ciljeva za 2025. godinu za nekoliko godina.
Očekuju se i ozbiljniji ustupci, rekao je Santiago Arrieu, viši analitičar u BMI-ju, dijelu Fitch Solutionsa.
„Vjerujemo da je ideja da će tržište lakih vozila u Evropi biti u potpunosti električno do 2035. godine izgubila na zamahu u posljednje 2-3 godine. A to je zbog izazova u povećanju prodora električnih vozila na tržište masovne proizvodnje. Stoga vjerujemo da je mogućnost da EU revidira svoje ciljeve bliže 2035. godini sada znatno veća u poređenju s očekivanjima iz 2021. godine“, rekao je Arrieu.
BMI očekuje da će udio električnih vozila na evropskom tržištu dostići oko 35 posto do 2030. godine i 52 posto do 2034. godine.
Arieu je rekao da pristupačnija i naprednija električna vozila u srednjoročnom periodu omogućavaju umjereno optimističan pogled na budućnost. Iako je veliki dio trenutne potražnje za električnim vozilima potaknut državnim subvencijama.
Cijena električnog vozila je 35.000 eura
Francuska konsultantska kuća Inovev saopštila je da se većina trenutnih prodaja električnih vozila kreće u cjenovnom rangu od 35.000 do 50.000 eura, uključujući Volkswagen ID.3 i Teslu Model 3 i Y.
Ove godine na tržište stiže mnogo pristupačnijih modela. Kao Citroen e-C3 (od 23.300 evra), Fiat Grande Panda (24.900 evra), Renault 5 E-Tech (27.990 evra), Hyundai Inster (29.250 evra) i Kia EV2. Inovev predviđa da će udio električnih vozila dostići 35 posto do 2030. godine.
Volkswagen će sljedeće godine lansirati modele ID.2 i ID.1.
Gubitak radnih mjesta
Arieu je rekao da su evropske vlade sve više zabrinute zbog gubitka radnih mjesta zbog nestanka automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem (ICE).
“Postoji sve veća podrška evropskih vlada za vlastite automobilske industrije. Mnoga radna mjesta vezana su za lance snabdijevanja vozilima sa unutrašnjim sagorijevanjem. To ukazuje na to da će neke evropske zemlje pokazati veći otpor prema ciljevima EU u vezi sa emisijom ugljen-dioksida u narednim godinama. Kao i prema opštem planu da se od 2035. godine dozvoli prodaja samo vozila sa nultom emisijom”, rekao je Arieu.
“Uprkos nedavno uvedenoj fleksibilnosti od strane EU, ciljevi emisija su i dalje strogi. Oni predstavljaju značajan izazov ne samo za proizvođače automobila, već i za evropske donosioce odluka”, rekao je Arieu.
Promjena ciljeva smeta ekološkim aktivistima
Odluka o ublažavanju položaja proizvođača automobila nije naišla na odobravanje aktivista za zaštitu okoliša poput organizacije Transport & Environment (T&E) sa sjedištem u Briselu.
T&E je saopštio da je nedavni ustupak opravdan na osnovu “nereprezentativnih” podataka o prodaji za 2024. godinu.
„Povratak rasta prodaje električnih vozila pokazuje da postojeći cilj EU funkcioniše. Kada se od proizvođača traži da prodaju više električnih automobila, kupci će doći. Greška je mijenjati pravila usred igre. Ovo mora biti posljednja fleksibilnost koju proizvođači dobijaju. Pustimo da ciljevi za 2030. i 2035. godinu obave svoj posao i donesu pristupačne modele električnih vozila i investicije u čiste tehnologije u Evropu“, rekla je Julia Poliskanova iz T&E.
Matt Schmidt, osnivač Schmidt Automotive Researcha, također vidi dobre vijesti za Evropljane.
Rekao je da je Volkswagen imao dobar početak godine. Četiri od pet najprodavanijih modela električnih vozila u prvim mjesecima proizveli su upravo njeni brendovi. Volkswagen je uspio ugroziti tržišni udio Tesle, koja je osvježila svoj Model Y.
Rast prodaje kineskih vozila usporen
Još dobrih vijesti za Evropljane koji su zabrinuti zbog kineskih brendova. Nedavni rast prodaje električnih vozila u Kini počeo je usporavati.
Udio kineskih brendova električnih vozila na evropskom tržištu skočio je sa 3,8 posto u 2021. na 9,5 posto prošle godine.
“Međutim, od početka 2025. godine taj tempo se usporio i preokrenuo. Evropski brendovi lansiraju nove modele u skladu sa sve strožim propisima EU o emisiji ugljičnog dioksida iz vozila”, rekao je Schmidt u svom najnovijem mjesečnom izvještaju.
Međutim, to olakšanje za Evropu možda neće dugo trajati.
„Stvari izgledaju povoljnije za kineske brendove poput BYD-a, kojima će od kraja ove godine pomoći lokalna proizvodnja. SAIC, Geely i Chery, koji na tržište ulaze neprimjetno pod različitim brendovima poput Omoda, Ebro i Jaecoo, a jačaju u Velikoj Britaniji i Španiji“, rekao je Schmidt.
Schmidt je također prognozirao da će prodaja električnih vozila u Zapadnoj Evropi skočiti za 32,6 posto u 2025. godini, na 2,56 miliona jedinica, s tržišnim udjelom koji će porasti sa 16,7 posto na 21,5 posto.
Do 2030. godine, električna vozila će činiti 54 posto tržišta, odnosno 7,1 milion vozila.
Neil Winton, saradnik Forbesa
Foto: Freepik
