Razlike u cijenama nelegalnih i legalnih cigareta sve se više "tope": Zašto šverceri i dalje dominiraju?

r
Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima u borbi protiv ilegalne trgovine cigaretama. Ova sjena legalne industrije i dalje uspijeva opstati, čak i rasti pa i unatoč tome što su prosječne cijene cigareta na crnom tržištu i onih u regularnom prometu sve približnije.

Po pitanju crnog tržišta duhana, sveprisutnom problemu kako u zemljama Balkana, tako i u BiH, napravili su se brojni pomaci. Raznim serijama akcija zapljene širom zemlje, državne agencije značajno su se suprotstavile ovom problemu i time dovele do smanjenja distribucije ilegalnih cigareta.

Međutim, to još uvijek nije bilo dovoljno da se ilegalna trgovina cigaretama smanji do potrebnih granica, a kamoli iskorijeni.

Agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS sprovela je u razdoblju od 18. novembra do 22. decembra 2023. godine, istraživanje o konzumiranju cigareta. Na osnovu odgovora ispitanika, stanovnika BiH starijih od 19 godina, ali i fotografija duhanskih proizvoda koje su tada koristili, došli su do saznanja da šverceri duhana i duhanskih proizvoda i dalje dominiraju tržištem.

Ključni nalaz istraživanja pokazuje kako je ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda i dalje iznimno visoka i iznosi 35%.

Uporedo, zabilježena je velika indikacija rasta potrošnje ilegalnih cigareta, gdje je njihov volumen u godini dana porastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete zabilježene na našem tržištu uglavnom su sa markicom iz Kosova ili potpuno bez porezne markice, što dokazuje da šverceri nalaze načine uprkos aktivnostima SIPA-e, UIO-a i Granične policije.

Posebno se ističe podatak kako je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana, za koji se konzumenti najčešće odlučuju. U ukupnoj potrošnji svih duhanskih proizvoda ona ima udio od čak 30,9%. Upečatljivo je i otkriće da se prosječna cijena nelegalnih cigareta približava cijeni legalnih cigareta, a iznosi 4,3 KM.

Upravo cigarete na crnom tržištu nekada se kupovale zbog niskih cijena, što danas ne možemo reći da je slučaj. Stoga, najporažavajuća je procjena da BiH zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 400 miliona KM, što je iznos novca koji bi itekako značajno mogao iskoristiti u druge svrhe. Na tu temu za Klix.ba govorio je i ekonomista Faruk Hadžić.

"Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini ostaje i dalje ozbiljan problem, što je posebno vidljivo s nedavnim istraživanjem koje otkriva stalno prisutne i alarmantne trendove. Same statistike nam upućuju na ozbiljnost ove teme. Gubici koje BiH trpi zbog crnog tržišta duhana su ogromni, a tako veliki iznos od procijenjenih 400 miliona KM mogao bi biti iskorišten za važne i nužne investicije. Naprimjer, finansiranje pola iznosa za izgradnju tunela Prenj, koji svojom dužinom od 10,5 km i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regionu pa i šire, a važan je za ekonomski prosperitet BiH. Također, ovim iznosom bi se moglo finansirati oko 11 mjeseci isplate penzija svim penzionerima u BiH", ističe Hadžić.

On smatra da je ključno uspostaviti sveobuhvatan pristup koji uključuje saradnju i jaču koordinaciju entiteta i nadležnih ministarstava, naročito ministarstva poljoprivrede. Nužne su i, objašnjava, rigozornije mjere nadzora i regulacije u vezi s prometom i prodajom rezanog duhana.

Pijaca je i dalje glavni kanal za ilegalnu kupovinu cigareta

Šverceri danas imaju brojne mogućnosti za ilegalnu prodaju cigareta. Ipak, glavni kanal za njihovu kupovinu ostaje pijaca. Naravno, tu su i internet kanali, društvene mreže, kao i platforme za trgovinu robom i uslugama, koje su naročito "cvjetale" u periodu koronavirusa.

Ilegalni rezani duhan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju preko neregularnih kanala, a najveći dio kupovine (oko 50%) spada na pijacu te ulične prodavače i "poznanike" konzumenata. Iako se procijenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11% manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13% više u odnosu na 2021. godinu i skoro 23% više u odnosu na 2020. godinu.

Nadležni dužnosnici, suočeni s ovim izazovom, prepoznaju potrebu za jačim i inovativnijim pristupom suzbijanju crnog tržišta, a istrajni su i u tome da im se u borbi pridruži vlast.

"Borba protiv crnog tržišta duhana je dugoročan proces i samo zajednički sistematični trud može dovesti do smanjenja ovog problema u BiH. Važno je da se ovo pitanje kontinuirano adresira i da se poduzmu konkretni koraci kako bi se zaustavila ilegalna trgovina duhanom", zaključuje Hadžić.