Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina neće biti usvojena

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac potvrdila je da u ovom sazivu Vijeća ministara BiH neće biti usvojena nova revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, piše Hana Imamović.

Naglasila je da je mnogo truda uloženo kako bi se izradila nova Strategija, posebno je na njoj radilo Ministarstvo pravde i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, ali zbog određenih blokada političke prirode ona još nije dobila podršku državne vlade.

Strategija se prvi put pred Vijećem ministara trebala naći na sjednici u julu prošle godine, ali tokom sjednice ta tačka skinuta je s dnevnog reda sjednice te je Vijeće ministara do danas nije razmatralo.

Inače, na revidiranu Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina već se dugo čeka jer je njome precizirano da se do 2023. godine završe svi slučajevi pred sudovima u BiH, a upravo iz tog razloga Misija OSCE-a u BiH više puta pozivala je Vijeće ministara da bez odlaganja usvoji taj dokument.

S tim u vezi Misija OSCE-a je prošle godine prezentirala i izvještaj o zapažanjima implementacije Državne strategije i Nacrta revidirane strategije i u tom izvještaju su objedinjene informacije o napretku koje je postiglo bh. pravosuđe od usvajanja prvobitne Državne strategije 2008. godine.

Izvještaj je pokazao da su do kraja 2017. godine pravosudne institucije u BiH procesuirale 473 predmeta ratnih zločina, uključujući i većinu predmeta iz “kategorije A”, kako ih je okarakterizirao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton tada je ocijenio da je tokom proteklih godina pravosuđe u BiH postiglo veliki napredak u okončavanju ovih i drugih predmeta ratnih zločina, a ta postignuća velikim dijelom mogu se pripisati značajnoj materijalnoj pomoći Evropske unije i međunarodne zajednice, uključujući i Misiju OSCE-a.

U proteklih nekoliko godina sudovi u entitetima i Brčko Distriktu BiH su pokazali da su u potpunosti sposobni za rad na manje složenim predmetima ratnih zločina na pravedan i efikasan način, te uz puno poštivanje prava žrtava.

Bilo je i izazova poput činjenice da Tužilaštvo i Sud BiH nisu uspjeli procesuirati sve najsloženije predmete do kraja 2015. godine, kao što je to predviđeno prvobitnom Strategijom, ali predložena revidirana Državna strategija trebala bi doprinijeti konačnom postizanju pravde za žrtve ratnih zločina u BiH.

No, osim što su za postizanje pravde i okončanje nekažnjivosti za te teške zločine potrebni dalji veliki napori cjelokupnog pravosudnog sektora, Berton je tada naglasio da je također neophodno i postojanje političke volje i podrške.

Na potrebu usvajanja nove strategije ukazao je prije tačno godinu dana i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji je također podsjetio da je strategijom iz 2008. godine bilo predviđeno da se najsloženiji krivični predmeti procesuiraju u roku od sedam, a preostali za petnaest godina.

Od tada je prošlo devet godina, a prema procjenama Haškog tribunala pred pravosuđem BiH je još više od hiljadu neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi – kazao je tada Zvizdić.

I tada je nedopustivim nazvao da oni koji su u ratu bili žrtve zločina, koji su ostali bez članova svoje porodice ili su protjerani iz svojih domova, dvije decenije čekaju pravdu zbog čega, kazao je, i razumije njihovo nezadovoljstvo.

Politički predstavnici i međunarodna javnost kontinuirano ukazuju na činjenicu da postizanje pravde za žrtve zločina zahtijeva potpuno utvrđivanje činjenica i jasnu sliku u vezi sa zločinima počinjenim tokom rata u BiH.

Prijave o počinjenju zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina i zločina genocida svakodnevno se primaju kod nadležnih organa zbog čega danas nije bilo moguće reći tačan broj osumnjičenih za takva krivična djela, ali se procjenjuje da ih je oko 5.300.

Nova strategija predviđala je revidirane kriterije za ocjenu složenosti nekog predmeta, uvođenje poboljšanog procesa harmonizacije sudske prakse, povećavanje nadzora i kontrola Nadzornog tijela nad implementacijom strategije te uvođenje promjena koje će poboljšati mjere zaštite za one koji traže naknadu od počinitelja, piše Fokus.ba