Bez službene saglasnosti države, političkog konsenzusa te potpisivanja ugovora na državnoj razini, učešće u istraživanju nije moguće, kažu iz APOSO-a
Više od godinu je prošlo otkako su objavljeni rezultati međunarodnog istraživanja TIMSS 2023 za Bosnu i Hercegovinu. Rezultati su, očekivano, otvorili brojna pitanja i izazvali intenzivne diskusije u stručnoj i široj javnosti.
Iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) BiH kažu kako je, nakon svega, važno postaviti jedno jednostavno, ali ključno pitanje: Šta se zaista promijenilo, ili još preciznije, da li se uopšte išta promijenilo?
Premda su iz APOSO-a u prethodnom periodu realizovali niz aktivnosti kako bi rezultati TIMSS istraživanja bili dostupni, razumljivi i korisni za obrazovne sisteme u BiH, samo su iz Kantona Sarajevo pokazali dodatnu inicijativu te zatražili detaljnije informacije i pristup bazi podataka kako bi proveli vlastitu analizu, dok su iz Tuzlanskog kantona iskazali tek početnu zainteresovanost.
Poražavajući rezultati
Upravo, iz APOSO-a naglašavaju da TIMSS rezultati nisu samo statistika, već alat za razumijevanje stanja u obrazovanju i identifikaciju područja u kojima je potrebna podrška i sistemska intervencija.
Iako Bosna i Hercegovina neće učestvovati u narednom ciklusu TIMSS istraživanja, iz APOSO-a ukazuju na to da nalazi iz prethodnih ciklusa ostaju izuzetno vrijedni i da se dalje mogu koristiti u planiranju strategija i reformi, kreiranju stručne podrške nastavnicima, unapređivanju kurikuluma, analizi stanja i praćenju promjena unutar obrazovnih sistema.
Učenici iz BiH u TIMSS takmičenju su, iako ne u kontinuitetu, učestvovali tri puta, a nažalost, rezultati su, uglavnom, pokazali da su postignuća učenika iz BiH ispod međunarodnog prosjeka.
Poražavajući su bili i rezultati Međunarodnog istraživanja procjene znanja i vještina 15-godišnjih učenika (PISA) 2018., koje se provodi svake tri godine. Među 79 zemalja koje su učestvovale BiH je, podsjetimo, bila na 62. mjestu, a istraživanja je pokazalo da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. U prethodna dva kruga, BiH nije učestvovala.
OECD, kao nositelj PISA istraživanja, jasno je istaknuo kako svaka zemlja sudionica, uključujući BiH, može definirati posebne modalitete sudjelovanja, pod uvjetom prethodnog potpisivanja ugovora na državnoj razini. Dakle, bez službene saglasnosti države, političkog konsenzusa te potpisivanja ugovora na državnoj razini, kako je to ranije potvrđeno za „Avaz“ iz APOSO-a, sudjelovanje u istraživanju nije moguće.
Da BiH treba intenzivirati pripreme za pridruživanje PISA 2029, naglašeno je u izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu. U tom izvještaju, također je ukazano na to da nisu poduzete nikakve sistemske mjere kako bi se proveli nalazi PISA 2019, kao i drugih međunarodnih istraživanja.
Namir Ibrahimović iz Centra za obrazovne inicijative „Step by step“ podsjeća da su za sva tri ciklusa TIMSS-a, kao i za PISA 2018 i ICILS 2023 urađeni rezultati i za većinu njih napravljeni nacionalni izvještaji koji su imali i određene preporuke, a koje su nadležnim obrazovnim vlastima sugerirali šta bi se moglo uraditi kako bi se, eventualno, u nekom od narednih ciklusa istraživanja provjerilo da li su te aktivnosti bile dobre.
- Nažalost, ne samo za TIMSS 2023, nego i za prethodne, većina nadležnih obrazovnih vlasti, rekao bih skoro sve, nemaju uopće volju niti čak razumijevanje da koriste važne rezultate u mijenjanju onoga što je trenutna loša praksa u BiH-kaže Ibrahimović za „Dnevni avaz“.
Mijenjati obrazovanje
Govoreći o PISA 2029, Ibrahimović naglašava kako BiH, da bi ušla u taj ciklus, mora do kraja 2026. godine potpisati ugovor, platiti obaveze i završiti sve neophodno s OECD-om, kako bismo mogli krenuti u pretpripremne radnje.
- Učestvovanje u PISA 2029 je važno i zbog toga što će se PISA prvi put ozbiljnije baviti sa dva segmenta. Jedan je kako vještačka inteligencija funkcioniše u obrazovanju, dakle sa učenicima će raditi dodatno istraživanje i, iako su već to radili ranije, više pažnje će se posvetiti medijskoj pismenosti i razumijevanju koncepata medijske pismenosti. Zato je od velike važnosti da imamo pritisak javnosti da nadležne obrazovne vlasti već sada razmišljaju o tome šta će da rade 2029. godine, posebno u konceptu izborne godine. Očekivao bih da u većini političkih stranaka u segmentu koji se tiče predizbornih obrazovnih obećanja ključna stvar bude zalaganje da će BiH učestvovati u PISA 2029 - ističe Ibrahimović.
Mišljenja je da bi nužno i važno bilo da se konačno obrazovne vlasti obavežu da će, ako već dobiju neke rezultate iz međunarodnih istraživanja, imati vrlo jasne planove kako mijenjati obrazovanje, a kako bi, navodi, popravili segmente, prije svega, funkcionalnog znanja, kao i kompetencija koje učenici u nekom trenutku usvoje.
- Zapravo da naprave plan kako će to obrazovanje izgledati u narednom vremenu. Iz dosadašnjeg iskustva sam skeptičan. Jer, čini mi se da smo ušli u kolotečinu sistema koji ne želi da se mijenja. A, škole se moraju promijeniti po principu da mi svi i i nastavnici i roditelji i učenici želimo da djeca budu u školi i da tamo učimo i radimo stvari koja i pobuđuju interes djece, razvijaju njihove interese i pomažu im da osvijeste ono što će biti u važno u životu koji je pred njima - zaključuje naš sagovornik.
Nezamjenjiv instrument
- Važno je zadržati otvorenu i realnu mogućnost da se Bosna i Hercegovina u budućnosti ponovo uključi u međunarodna istraživanja, jer ona predstavljaju nezamjenjiv instrument za praćenje trendova, poređenje s drugim obrazovnim sistemima i procjenu stvarnih efekata provedenih reformi - navode iz APOSO-a.
Od znanja matematike do informacijske pismenosti
TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) - međunarodno istraživanja trendova u znanju matematike i prirodnih znanosti.
PISA (Programme for International Student Assessment) - međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika iz čitalačke pismenosti, matematičke pismenosti i pismenosti iz prirodnih znanosti.
ICILS (International Computer and Information Literacy Study) - međunarodno istraživanje koje procjenjuje računalnu i informacijsku pismenost učenika osmih razreda osnovnog obrazovanja.
Foto: X
