RS-u slijedi borba za demografski opstanak. Od šezdeset i četiri lokalne zajednice pozitivan prirodni priraštaj u 2024. godini bilježe samo Kotor Varoš i Osmaci, dok opština Јezero ima isti broj rađenih i umrlih, javlja Javni servis RS-a.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS prosječna starost majke prilikom rađanja prvog djeteta u prošloj godini je bila 28,2 godine.
Prosječna starost
U RS-u je za prošlu godinu rođeno osamdeset dvoje djece manje nego u 2023. godini, dok je broj umrlih za 626 veći, i za 2024. godinu je 14 136 lica. Prosječna starost majki koje se odlučuju na potomstvo iz godine u godinu je sve veći, što ukazuje da porodice odgađaju rađanje djece.
- Postotak fertiliteta je u prošloj godini iznosio 1,47 i najviši je od kada se mjeri od 2003. godine. I kao takav je znatno ispod neophodnog broja 2,1,koliko je potrebno za prostu zamjenu stanovništva - kaže Ognjen Ignjić, iz Zavoda za statistiku RS.
- Mi smo u tzv. prirodnoj depopulaciji i prosta reprodukacija u RS-u teorijski rečeno ne znači ništa - pojašnjava profesor Stevo Pašalić.
Dodaje i da su tu brojni drugi faktori koji utiču na prirodno kretanje, što se vide iz statistike da je mortalitet svake godine veći nego natalitet.
- 14 hiljada kada bi se rađalo naravno da neće, to je teško. Ne bi bilo dovoljno. Zašto? Zato što mortalitet uzima svoj danak, a još više odlazi ljudi. Migracije. To su najveći gubici i kada bi sada to išli prirodno da se 20 hiljada rađa godišnje to je nemoguća misija - pojašanjava profesor Pašalić.
I dalje su rijetke porodice sa troje djece. Podatak za 2023. pokazuje da ih je u RS-u bilo 391, i 134 porodice sa četvoro djece.
Posvetila se porodici
Ružica Kresojević je majka troje djece Sofije, Dušana i Milice.
- Ostavila je posao i posvetila se njihovom odgajanju. Za ekonomsku potporu zadužen je tata - kaže Ružica, dodajući da dogovor kuću gradi.
- Јa prvu kćerkicu kada sam dobila bili smo u privatnom stanu, a treće dijete kada je rođeno bili smo u 45 kvadrata stana, i onda smo prešli u veće. Djeca nam daju volju da se borimo za njih i treba da ih imamo - priča Ružica Kresojević.
Mnogo je uzroka, što je sve više majki koje se kasno odlučuju na potomstvo. Od problema sa sterilitetom, porasta broja muškog steriliteta koji se kreće i do 30 posto, sve češćih postupaka vantjelesne oplodnje, pa do kasnog zasnivanja bračne zajednice. Ne možete poželjeti "ja sada želim porodicu" i da se to u tom trenutku i ostvari, upozorava ginekolog Vesna Ećim Zlojutro.
- U kompletnom hrišćanskom svijetu drastično pada natalitet. Natalite u najsiromašnijim zemljama je ogroman i mi to ne možemo pravdati ekonomskim uslovima. Emancipacija žene je dobro donijela u nekim stvarima, druge su lošije krenule. A uz sve i istopolni brakovi, što takođe utiče na natalitet - kaže Ećim Zlojutro.
RS-u neophodna je populaciona politika koja mora biti sistemska, stav je demografa. Јedna od njihovih preporuka je analiza mjera koje se primjenjuju. Čuvajmo ono što imamo i ne zanosimo se da možemo ostvariti nešto više, upozoravaju demografi.
