Schmidt suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a

.
Visoki predstavnik iskoristio bonske ovlasti

 

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, danas je suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koji je na snagu trebao stupiti sutra.

Schmidt je Zakon o nepokretnoj imovini RS-a suspendovao do konačne odluke Ustavnog suda BiH, isto kao što je to uradio i prethodni put kada je entitetska skupština RS-a donijela ovaj neustavni zakon.

Saopćenje OHR-a ovim putem prenosimo u cijelosti:

- Koristeći se ovlastima koja su visokom predstavniku dana člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja spomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom”;

Pozivajući se na stavak XI. 2. Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u svezi s određenim pitanjima, uključujući (sukladno točki (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Pozivajući se također na stavak 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. lipnja 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, sukladno poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obvezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;

Imajući u vidu da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, sve od donošenja Deklaracije 24. rujna 2004. godine, donesene na razini političkih direktora, zahtijevao iznalaženje “trajnog rješenja” u svezi s “pitanjem državne imovine”;

Podsjećajući da su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, u svojoj deklaraciji od 26. i 27. veljače 2008. godine, zatražili od visokog predstavnika da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi osigurao da cilj postizanja “prihvatljivog i održivog rješenja pitanja raspodjele imovine između državne i drugih razina vlasti” bude ostvaren;

Uzimajući u obzir Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, donesenu 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22), kojom se nedvosmisleno potvrđuje da “državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular”

Ističući da je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 99/07, 58/08 i 22/22) na snazi i da se primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, te da organi vlasti Republike Srpske moraju poštovati obaveze koje im se nalažu zakonima Bosne i Hercegovine;

Podsjećajući da je primjena prethodnog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) obustavljena na osnovu Naloga visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu;

S obzirom da je 22. rujna 2022. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio Odluku u predmetu br. U 10/22 kojom je, sukladno svojoj konzistentnom sudskom praksom, utvrdio (Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima br. U 1/11 od 13. srpnja 2012. godine; br. U 8/19 od 6. veljače 2020. godine; br. U 9/19 od 6. veljače 2020. godine; br. U 4/21 od 27. rujna 2021. godine i br. U 10/22 od 22. rujna 2022. godine) da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet prethodnog zakona, budući da reguliranje pitanja državne imovine spada u isključivu nadležnost Parlamentarne skupštine BiH;

S obzirom da je 28. prosinca 2022. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 16/23) i da obim imovine utvrđen tim zakonom ponovo obuhvata i državnu imovinu;

Konstatirajući također da Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, time što navedenu imovinu i odgovarajuća preknjižavanja, tj. upise proglašava svojinom subjekata javne vlasti u Republici Srpskoj, zanemaruje niz konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i Zabranu raspolaganja državnom imovinom;

S obzirom također da primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine;

Napominjući da je najavljeno podnošenje nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine;

Uzimajući u obzir da je, sve dotle dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese konačnu odluku po pitanju osporenog zakona, u cilju očuvanja imovinskih interesa države Bosne i Hercegovine potrebno pravovremeno obustaviti primjenu pravnih akata koji podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu kao titulara državne imovine;

Podsjećajući da je poštivanje i provođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od najvećeg značaja za vladavinu prava, a naročito članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem je “Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira sukladno zakonu i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”, članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem će se “[e]ntiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu suglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, te članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem su “[o]dluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće”;

Podsjećajući s tim u svezi da stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju i vladavinu prava sadržana u Kopenhagenskim političkim kriterijima predstavlja jedan od važnih kriterija za članstvo koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti u cilju vođenja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, kako je navedeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji iz svibnja 2019. godine;

Konstatirajući da važeća Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trenutno ne omogućavaju Ustavnom sudu da ekspeditivno reagira u situaciji u kojoj ovakvi pravni akti dovode u ozbiljnu opasnost interese države, odnosno mogu prouzročiti štetne posljedice po stupanju na snagu;

S obzirom da je sukladno članku 2. mog Naloga o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti od 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) utvrđeno da će “[n]alog imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe bilo kog zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg, bilo budućeg”;

Uzevši u obzir, konstatirajući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću obavijest:

Obavijest o primjeni Naloga visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske, br. 16/23)

Članak 1.

Nalog od 12. travnja 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 16/23) čija primjena se obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o privremenim mjerama u svezi s navedenim zakonom.

Članak 2.

Visoki predstavnik zadržava pravo da dodatno produži primjenu Naloga od 12. travnja 2022. godine, s ciljem da se obustavi primjena bilo kojeg budućeg zakona ili drugog pravnog akta, kojima se jednostrano regulira pitanje državne imovine na način za koji visoki predstavnik smatra da onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine.

Članak 3.

Ova Obavijest stupa na snagu odmah i objavljuje se na službenim internetskim stranicama Ureda visokog predstavnika. Ova Obavijest objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopćenju OHR-a.