06 Jul

Softić: Moguća je invazija na Katar, već bi se desila da nije bilo Turske

Pritisci na Katar, njegova izolacija i blokada mogli bi se uskoro intenzivirati, jer će Katar ljubomorno čuvati svoj suverenitet u odnosu na zemlje koje žele da ga vrate u poziciju saudijskog protektorata kakav je bio sve do 1995. godine, kao što je danas Bahrein, kaže za INS Osman Softić, politički analitičar koji se bavi istraživanjem savremenih islamskih pokreta, međunarodnih odnosa, Bliskog istoka i islama u Jugoistočnoj Aziji.
 

Sakupljači ferarija
 

Arapske zemlje predvođene Saudijskom Arabijom jučer su iz Kaira najavile pooštravanje sankcija prema Kataru, uključujući i blokadu imovine te zemlje, a očekuju da se «antikatarskoj koaliciji» priključe i druge zemlje tog dijela svijeta.

- Kao što je poznao, Katar je već uputio odgovor na zahtjeve koji se sastoje od 13 tačaka članicama GCC-a (Zemlje zaljeva) i Egipta, koje su ga izolirale. Samit u Kairu, kako se i očekivalo, odredio se u pravcu poduzimanja novih koraka protiv ove Katara. To bi moglo ići u cilju daljih pritisaka na tu zemlju, jer zahtjevi upućeni Kataru su neka vrsta ultimatuma, i oni nisu ni zamišljeni da im se udovolji, već da se Katar potpuno marginalizira po svaku cijenu i učini politički irelevantnim, možda čak da ga se dodatno optuži za suradnju sa Iranom, iako su Oman ili Kuvajt, bliži Iranu od Katara, ali nisu problem za koaliciju protiv Dohe – smatra Softić. 

Nadalje, ističe da Katar ne može udovoljiti zahtjevima dijela GCC-a, jer bi time izgubio svoj subjektivitet i postao bi irelevantan.

- A nakon toga i lakša meta za potpunu političku marginalizaciju, a možda čak i pokušaj invazije. Zapravo, invazija bi se već desila da Turska nije hitro i na vrijeme reagirala stacionirajući svoje trupe u Dohi ili da tamo nema američke vojne baze. Nisu bez razloga prijedlozi Abu Dhabija da se američka centralna komanda i baza iz Dohe premjeste u Emirate. Time bi Katar postao lakša meta za invaziju – tvrdi Softić za INS.

Softić

Vlasti u Rijadu su Katar, posebno u periodu između 1972. – 1995. smatrale su nekom vrstom svoje male provincije, istina neformalno. Kao što je to danas je Bahrein. To je promijenio emir Katara Hamad Bin Halifa al Thani 1995. godine. Za njegove vladavine, Katar se, veli Softić, profilirao na međunarodnom planu.

- Za šeika Hamada se može reći da je vizionar i prosvijećen čovjek. On je bogatstvo zemlje iskoristio u pozitivne svrhe, a ne samo u luksuz kao što neki drugi vladari čine u regionu. Hamad je pokazao da ne spada među obične sakupljače zlatnih ferarija, već da je ozbiljan lider – dodaje Softić.

Prema njegovim riječima, problem je što je Katar svojom aktivističkom vanjskom politikom u regionu, i podrškom prodemokratskim snagama postao «opasan za reakcionarne sile koje žele da očuvaju zaleđeno stanje i autoritarni sistem». U središtu tih interesa jeste očuvanje hegemonije Saudijske Arabije u arapskom svijetu koja sve više opada, posebno u Zaljevu. Izazovi Rijadu doći će iz Abu Dhabija i Dubaija, oni već postoje, ali se prikrivaju.

- Nikad nije jasno rečeno koju vrstu prijetnje američka baza u Kataru treba da preduprijedi, suptilno se uvijek asociralo da je ona tu zbog Irana, ali vladari Katara su znali da ih Iran nikad nije pokušao okupirati. Rijad je to učinio više puta. Postoji pogrešna percepcija da je GCC monolitna organizacija. Nije kralj Salman svoga sina ustoličio kao prestolonasljednika bez razloga, najviše je strahovao od svoga rođaka Bin Nayefa koji je u svakom pogledu bio zreliji, mudriji i ozbiljniji potencijal za budućeg monarha.  Na koncu, najveća opasnost za vladajuću porodicu al -Saud doći će iznutra, zbog rivalstva u porodici i rivalskim klanovima, a ne od Irana niti od Muslimanske braće ili od Al Jazeere – smatra Softić
 

Iran kao faktor stabilnosti
 

Tvrdnje kako je Iran prijetnja Rijadu, naglasio je Softić, neosnovane su. Kaže da je «Iran je faktor stabilnosti u regionu». Štaviše, iako je Katar u Siriji podržavao suprotstavljene frakcije iranskim interesima, to nije spriječilo Iran da danas postane "lifeline" za spas Katara, bilo u smislu ustupanja zračnog prostora za dopremanje hrane. Prema njemu, ovo je dokaz da su netačne tvrdnje kako su sukobi na Bliskom istoku primarno sektaški ili mezhebski. I ako postoji i ta dimenzija, ona je marginalna i koristi se kao pokriće za druge ciljeve.

Koliko su odnosni kod Arapa kompleksni, a neko je nedavno lijepo rekao "fluidni", to jeste, jako se brzo mijenjaju, ističe sagovrnik INS-a, potvrđuje činjenica da je prije dvije godine Jusuf el-Kardavi, neformalni duhovni ideolog Muslimanske braće bio gost kralja Salmana, kao i Udruženje islamskih učenjaka, kojim on predsjedava. Kralj Salman je tada izjavio da nema problem sa Muslimanskom braćom i očekivala se normalizacija odnosa. 

- Antikatarska koalicija nije homogena, unutar nje postoje pukotine i razlike u percepciji prijetnje. Za Kairo najveća prijetnja su Muslimanska braća, a za Saudiju je Iran. Egipat u Siriji u zadnje vrijeme pokazuje bliskost iranskim stavovima, jer opozicija Assadu je primarno pod vodstvom ogranka Muslimanske braće. Stvari su jako kompleksne, ne mogu se posmatrani kroz binarnu prizmu, crno bijelo, u smislu dobra i zla – objašnjava naš sagovornik.
 

Demokratija nije prijetnja
 

Katar je, smatra Softić, već izgradio profil države koja želi biti percipirana drugačije od Saudijske Arabije.

- Želi po svaku cijenu izbjeći saudijsku hegemoniju. Iako nije demokratsko društvo, jer ni jedna zaljevska zemlja to nije, Katar podržava slobodarske pokrete u ostatku arapskog svijeta i nije to samo zbog simpatija prema Muslimanskoj braći. Ima i toga, ali to bi bila simplifikacija. Katar se predstavio i dokazao kao država koja podržava promjene Bliskog istoka i njegovu transformaciju u novi sistem u kojem demokracija neće biti percipirana kao prijetnja... Katar, koji dopušta više slobode ne strahuje od Muslimanske braće, već ih smatra progresivnom snagom za promjene upravo jer oni u Kataru nisu "underground", već djeluju edukativno i utiču pozitivno na neke tokove – navodi Softić.
 

Svijet i Muslimanska braća
 

- Budućnost arapskog svijeta nezamisliva je bez učešća Muslimanske braće u politici, na ovaj ili onaj način. Postoji jedna važna nit, jedno jezgro, koje veže demokratske i islamski orijentirane snage u Turskoj u AK partiji i Muslimanskoj braći i drugim centrima u islamskom svijetu, uključujući i one u Iranu. To je jedan islamski i demokratski pristup koji je iznad sektaštva. Ne zaboravimo da jaka struja unutar AKP-a u Turskoj ima jako pozitivne dispozicije prema Iranu, takođe. To ne treba zanemariti, to je važan faktor koji bitno može da objedini islamski svijet – smatra Softić.
 

Amerika ne želi dozvoliti saradnju velikih muslimanskih zemalja
 

Amerika neće nikad u potpunosti ići na slabljenje Irana, jer ona Iran želi okrenuti protiv Turske, a Saudijsku Arabiju okreče i protiv Irana i protiv Turske. Softić smatra da utjecaj Amerike u tom dijelu svijeta opada.

- To je ta dinamika ofanzivnog realizma na djelu. Mislim da o tome baš jedan naš izvrsni naučnik i diplomata Emir Hadžikadunić radi doktorsku disertaciju, baš o ovim pitanjima. Kako god da želi spriječiti jačanje jedne sile na Bliskom istoku, SAD se, takođe, boji da bi moglo doći do formiranja bloka zemalja koje bi mogle predstavljati ozbiljan izazov američkoj globalnoj dominaciji. Zato ona pokušava svim silama spriječiti da dođe do bilo kakve ozbiljne suradnje među vodećim muslimanskim zemljama kao što su KSA, Turska, Iran ili Egipat. Sve drugo je samo pakovanje, celofan, propaganda, slake riječi, diplomacija, ali kad zagrebete ispod površine vidjet ćete da se radi o ovom problemu – naveo je Softić.

 

(Izvor: INS.ba)

Tags
0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top