Iako je inicijativa za donošenje Zakona o gorskoj službi spašavanja u Federaciji BiH još početkom godine upućena iz oba doma Parlamenta FBiH, Vlada Federacije na nju još nije odgovorila. Spasioci upozoravaju da bi zakon prvi put sistemski uredio njihov status, finansiranje i prava, te znatno unaprijedio zaštitu i spašavanje na terenu.
U Gorskoj službi spašavanja (GSS) naglašavaju da već više od šest decenija djeluju uglavnom volonterski, intervenišući u planinama, nepristupačnim terenima, poplavama i drugim katastrofama – često uz rizik po vlastiti život. Međutim, i pored presudne uloge u kriznim situacijama, njihov pravni status u FBiH i dalje je nedefinisan.
Ključni zahtjevi:
pravo na odsustvo s posla bez posljedica po radni odnos
zdravstveno osiguranje za vrijeme akcija
finansiranje „hladnog pogona“ i opreme
“Zakon bi nam osigurao minimum – da ne plaćamo akcije iz vlastitog džepa i da ne gubimo posao zbog odlaska na intervencije”, kaže Nermin Demir iz GSS-a Kantona Sarajevo.
U međuvremenu je Hercegovačko-neretvanski kanton usvojio vlastiti zakon, dok je u Kantonu Sarajevo izrada propisa u toku. Entitetsko rješenje, poput onog koje postoji u Republici Srpskoj, spasioci smatraju trenutno najrealnijim.
Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić upozorava za Akta.ba da bez jasnog zakonskog okvira spasioci ostaju prepušteni dobroj volji poslodavaca. “Bilo je slučajeva da ljudi ostanu bez posla zbog višednevnog učešća u akcijama”, navodi on.
Spasioci poručuju da zakon ne traže zbog ličnih beneficija, već zbog sigurnosti građana.
“Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život”, zaključuje Demir.
