Srbija daje milion eura za Sabornu crkvu u Mostaru, a grad i kanton ni marku

.
Obnova Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, koja se nakon tri decenije čekanja izdigla iznad grada i plijeni pažnju svojom ljepotom, je na prekretnici, jer kantonalna i gradska vlast nisu pokazale razumijevanje za potrebu završetka unutrašnjih radova kako bi crkva bila i funkcionalna.

Mostarski paroh Radivoje Krulj, starješina Saborne crkve i arhijerejski zamjenik episkopa Vasilija, je kazao kako je Saborna crkva, pored Starog mosta, jedan od simbola Mostara, ali da su u završnoj fazi obnove unutrašnjosti hrama radovi pred zaustavljanjem zbog nedostatka novca i nerazumijevanja lokalne vlasti.

"Nismo imali neko razumijevanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, a ove godine prvi put od Grada Mostara nemamo ni marku iz budžeta za obnovu Saborne crkve. Nadamo se da će se to promijeniti, jer smo sada pred obustavom radova", kazao je Krulj.

Ali vjeru da radovi neće stati ulila je predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prilikom nedavne posjete Mostaru, kad je obećala pomoći da se obnova nekad najvećeg hrama na Balkanu završi u potpunosti.

"Predsjednica Vlade Republike Srbije je vidjela naš rad, želju i htijenje da obnavljajući ovaj hram obnovimo i suživot, povjerenje i na kraju da obnovimo Mostar", kazao je Krulj.

"Saborna crkva je svakako najvažniji projekt. Mi smo do sada donirali oko dva miliona eura i ostalo je još oko milion eura da sve završimo, tako da ćemo se truditi da i to isfinansiramo da se to završi. Znam da je izuzetno važno", kazala je Brnabić tokom posjete Saborne crkve u Mostaru.

U obnovu koja je počela 2010. godine do sada je uloženo više od osam miliona maraka, a crkva je zidana kamen po kamen, kao što je građena i 1873. godine.

Obnova nekad najveće pravoslavne crkve na Balkanu, koja datira s kraja 19. stoljeća, ujedinila je ljude svih vjera i nacija s namjerom da se Sabornoj crkvi Svete Trojice vrati prijeratni sjaj, jer je uz Stari most ona simbol Mostara.

Uloženo je mnogo napora, truda i ljubavi svih ljudi, a tri sata postavljena na ovu bogomolju svjedoče zajedništvu, tako što su tri čovjeka, pravoslavac, katolik i musliman, finansirali satove simbolizirajući zajedništvo tri naroda.

Svi građevinski radovi su završeni i ova nadaleko poznata bogomolja svojim izgledom plijeni pažnju građana i turista te se, izdižući se iznad grada, čini dominantnom u oku svakog ko ulazi u Mostar s bilo koje strane grada.

Nacionalni je spomenik kulture BiH i nalazi se u nultoj zaštiti kao spomenik UNESCO-a.