Na sutrašnjoj sjednici Regulatorna komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine (FERK) gotovo izvjesno će odobriti zahtjev Elektroprivrede BiH za povećanje cijena električne energije. Ipak, poskupljenje će pogoditi samo dio građana FBiH – tačnije, korisnike Elektroprivrede BiH – dok za kupce Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB) cijene za sada ostaju nepromijenjene.
Dva javna preduzeća – Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB – dominiraju proizvodnjom i distribucijom električne energije u Federaciji BiH. No, samo je Elektroprivreda BiH zatražila i dobila saglasnost FERK-a za povećanje cijena, pa će korisnici tog distributera plaćati račune više za 4,8 do 8 posto, u zavisnosti od potrošnje.
Rudnici u problemima, proizvodnja opada
Glavni uzrok poskupljenja leži u proizvodnoj strukturi Elektroprivrede BiH, koja većinu energije dobija iz termoelektrana i oslanja se na rad rudnika u svom koncernu. Ti rudnici se već godinama suočavaju s padom proizvodnje i rastućim problemima – trend koji je prisutan još od 2019. godine, kada je EP BiH bilježila viškove u bilansu, a danas ne proizvodi dovoljno energije za domaće tržište i mora smanjivati izvoz.
S druge strane, Elektroprivreda HZHB u proizvodnji se više oslanja na hidroelektrane te sve značajnije i na obnovljive izvore – solarnu i energiju vjetra – što joj daje stabilniju poziciju u aktuelnim tržišnim uslovima. Zato ovo preduzeće za sada nije ni tražilo povećanje cijena za krajnje kupce.
Dvije firme, jedna vlada – različiti računi
Ovakva situacija dovela je do apsurda u kojem građani u istim općinama, u zavisnosti od toga čiji su kupci, plaćaju različite cijene struje. Primjerice, u Kiseljaku korisnici EP BiH plaćat će skuplju struju nego njihovi sugrađani koji su kupci EP HZHB. Tehnički, građani mogu birati distributera, ali je procedura komplikovana i rijetko se koristi.
Posebno je indikativno to što su obje kompanije većinski u vlasništvu Vlade Federacije BiH – čak 90 posto – a ipak primjenjuju različitu cjenovnu politiku. To otvara pitanje potrošačke diskriminacije, ali i uloge resornog ministra Vedrana Lakića i aktuelne Vlade FBiH.
Velike razlike i u brojkama
Elektroprivreda BiH opslužuje više od 805 hiljada krajnjih kupaca i zapošljava gotovo 3.900 radnika. S druge strane, EP HZHB ima oko 203 hiljade kupaca i nešto više od 2.300 zaposlenih. Uprkos različitim kapacitetima i strukturi, obje kompanije su ključni akteri energetskog sistema Federacije BiH – ali sa sve izraženijim razlikama kada su u pitanju cijene za krajnje potrošače.
Građani sada s razlogom postavljaju pitanje – koliko još dugo će ovisno o tome gdje žive i kojem distributeru pripadaju, plaćati različito za istu uslugu?
Foto: GPT4o
