Sve neuspješne izmjene Ustava do sada i jedna nova izmjena na pomolu

Niti jedan pokušaj izmjene bosanskohercegovačkog Ustava do sada nije bio uspješan. Nema zajedničkog viđenja o budućem ustroju Bosne i Hercegovine. Nema niti nove zvanične inicijative o drastičnoj izmjeni daytonske strukture zemlje, mada se, s vremena na vrijeme, javljaju teze o navodnim planovima uvođenja Daytona 2. Srpski političari u BiH ne žele ni da čuju o raspakivanju ustavnog paketa zapakovanog u Daytonu.

"Ja im samo kažem da bilo kakvi razgovori da se mijenja Dayton u tom formatu i u toj formi znači smrtnu presudu za Bosnu i Hercegovinu", kategoričan je bio Milorad Dodik.

"Pretežan stav bošnjačke strane je jačanje države. To nije stav Republike Srpske i Srba u BiH koji žele što više nadležnosti u entitetu, to jeste što više ingerencija na svojoj strani", mišljenja je Mladen Bosić.

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić jasan - nakon međunarodnih presuda u kojima su vojne i policijske strukture Republike Srpske označene kao odgovorne za genocid - logično je da je izmjena Daytona, neophodna.

"Imamo vlast koja se nije distancirala od ratnih zločina. Štaviše, veliča ratne zločince, negira zločine. To znači da provode završnu fazu genocida", kazao je Ramiz Salkić.

Vrhovni tumač Mirovnog sporazuma smatra da je izvjesna samo jedna izmjena postojećeg Ustava.

"Do primjene daytonskog Ustava će doći, mora doći, jer imamo odluku Sejdić i Finci", objasnio je Valentin Inzko.

Međutim, veliko raspakivanje Daytona nije izvjesno u skorije vrijeme, smatra Augustin Palokaj. No, moglo bi biti mnogo izvjesnije, kazao je, kako se BiH bude približavala Uniji:

"Ono što se može reći u pogledu procesa integracije BiH u EU, jeste da se zna da BiH sa Deytonom ne može u Uniju. Ali, put do EU je toliko dug, a nije formalno niti započeo, da je teško reći da li će na tom putu i u kojem trenutku, doći do promjene Daytona."

Nova polemika o eventualnoj izmjeni Daytona, javila se nakon objavljene vijesti da su o toj temi razgovarali novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Međutim, ubrzo nakon toga, Milanović je rekao da otvaranje paketa Daytona nije moguće, bez da se o tome ponovno dogovore akteri ovog Sporazuma.

Možda najpoznatiji krah pokušaja izmjene Ustava kroz parlamentarnu proceduru jeste Aprilski paket, koji je podrazumijevao jednog predsjednika uz dva zamjenika, koji se rotiraju na čelnoj poziciji. Uslijedio je Prudski sporazum 2008. koji je podrazumijevao podjelu zemlje na četiri federalne jedinice, sa sjedištima u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru. Butmirski proces također je završio neslavno, mada se iz zajedničke izjave Carla Bidlta i Jamesa Steinberga moglo iščitatati da su se politički lideri usuglasili o putu BiH u NATO i Europsku uniju, te da bh. Ustav mora biti usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.