Unatoč dostupnosti inzulina, lijekova i pomagala, samo trećina oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj liječi se kako treba.
Sve je više dijabetičara među djecom do pet godina, a najmlađi pacijent na KBC-u Zagreb ima samo sedam mjeseci, istaknuli su stručnjaci okupivši se prije nekoliko dana na okruglom stolu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). U Hrvatskoj je, prema podacima HZZO-a, registrirano 300.000 ljudi s ovom bolešću, a procjena je da ih zapravo ima pola milijuna. Drugim riječima, zbog nedostatka edukacije liječnika i pacijenata, kao i koordiniranosti između institucija i pacijenata, čak 40 posto oboljelih se ne liječi. Mnogo ljudi ni ne zna da ima šećernu bolest, ne kontroliraju razinu šećera u krvi, a liječniku se javljaju tek kad se pojave ozbiljni simptomi.
- Čak 40 posto ljudi sa šećernom bolešću uopće se ne liječi. U Hrvatskoj imamo dovoljan broj organiziranih centara za dijabetes, ali je potrebno poraditi na strategiji liječenja - rekla je prof. dr. Lea Smirčić Duvnjak, predstojnica Referentnog centra za dijabetes Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac”.
Stručnjaci su također istaknuli da liječnici nedovoljno prate ishode liječenja kod pacijenata i da više od polovine pacijenata ima povišen HbA1C (glikozilirani hemoglobin koji kroz krvnu pretragu pokazuje koliko je bolest uspješno liječena), što se hitno treba promijeniti.
- Pacijent mora shvatiti kako je dijabetes ozbiljna bolest te je oboljele potrebno educirati i kroz neko vrijeme reducirati. Potrebno je učiniti sve kako bi se izbjegle komplikacije, jer trošak za lijekove je minimalan u odnosu na trošak za liječenje komplikacija šećerne bolesti – istaknuo je doc. dr. Dario Rahelić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, te predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma. Godišnje se, naime, samo na lijekove i pomagala u Hrvatskoj troši 600 milijuna kuna, a u HZZO-u ističu da su indirektni troškovi i puno veći.
A da ni liječnici nisu zadovoljni kako liječe bolesnike potvrdio je i prof. dr. Milan Vrkljan, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice.
Stoga je Ministarstvo zdravstva osnovalo Povjerenstvo za strategiju i liječenje bolesnika sa šećernom bolesti, kojemu je upravo prof. dr. Vrkljan na čelu. Pojasnio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU, a jedina od zemalja u okruženju, u kojoj je moguće na teret obveznog zdravstvenog osiguranja dobiti pomagalo za kontinuirano mjerenje šećera u krvi, inzuline i oralne antidijabetike. Doc. dr. Hrvoje Tiljak, specijalist opće medicine iz Doma zdravlja Zagreb centar, smatra kako je glavni problem u liječenju i praćenju bolesnika nedostatak kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i neadekvatna edukacija mladih liječnika.
