Uprkos određenom napretku i provedenim reformama, Bosna i Hercegovina još uvijek nije postigla potpuno funkcionalnu tržišnu ekonomiju, a perspektiva članstva u Europskoj uniji ostaje neizvjesna, navodi se u dokumentu “Ekonomski memorandum” Svjetske banke za BiH.
Dokument ističe potrebu za širim strukturnim reformama usmjerenim na produktivniju ekonomiju vođenu privatnim sektorom, kao i smanjenje ovisnosti o sektoru ugljena. Iako su pokazatelji poput relativno niskog omjera javnog duga (oko 30 posto BDP-a), stabilnih cijena te poboljšanog deficita tekućeg računa (s rekordno niskim 2,5 posto BDP-a u 2021. godini), ukazuju na određeni napredak, Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje u rastu u poređenju s partnerima.
Podaci pokazuju da je rast stvarnog BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio zemlje u bh. komšiluku, ali više zbog odljeva stanovništva nego zbog veće stope proizvodnje.
Dok zemlje okruženja bilježe napredak u smanjenju jaza u potrošnji po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a, Bosna i Hercegovina jedva napreduje, upozorava Svjetska banka.
Uz perspektivu članstva u EU i daljnje strukturne reforme, Bosna i Hercegovina ima potencijal za daljnji ekonomski razvoj.
