Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) gotovo svakodnevno održava brifinge s najvišim vojnim zvaničnicima u Bijeloj kući, gdje se razmatraju različite opcije, uključujući i mogućnost slanja američkih kopnenih snaga u Iran.
Odluka o eventualnom pokretanju takve operacije smatra se jednom od najtežih s kojom se Tramp suočio od početka američkih napada 28. februara, a njen ishod mogao bi presudno utjecati ne samo na tok rata već i na njegov politički opstanak, navodi CNN.
Za mnoge Trampove saveznike u Vašingtonu, raspoređivanje hiljada američkih vojnika na Bliski istok značilo bi kraj njihove javne podrške ratu, ali i ozbiljno ugrozilo planove administracije da osigura stotine milijardi dolara dodatnih sredstava. Ipak, za samog Trampa, potpuno ostvarenje ratnih ciljeva moglo bi zahtijevati upravo takav potez, iako ga zasad nastoji izbjeći.
- Nikamo ne šaljem vojsku. A i da šaljem, sigurno vam to ne bih rekao. - rekao je Tramp u četvrtak u Ovalnom uredu.
Pritisak za izlaznu strategiju
Kako rat u Iranu ulazi u četvrtu sedmicu, raste pritisak da se jasno definiše način njegovog okončanja. Ekonomske posljedice, posebno zbog iranske blokade Hormuškog moreuza, podstakle su brojne republikance da pozovu Trampa na pronalazak izlazne strategije, naročito uoči zahtjevnih izbora u novembru. Međutim, kakav bi taj izlaz trebao biti, i dalje je neizvjesno.
Sam Tramp je u petak navečer priznao da postoje dileme oko završnice sukoba, istakavši da će uskoro "razmotriti smirivanje", iako su istovremeno nove jedinice marinaca bile na putu prema regiji. Prema ranije iznesenim rokovima, četvrta sedmica sukoba, koja završava naredne subote, otvara prostor za planirani završetak vojne kampanje.
Iako je Tramp misiju ranije proglasio uspješnom i "ispred roka", sedmicu dana prije tog cilja ključni zadaci još nisu ispunjeni, dok cijena sukoba u novcu i ljudskim životima nastavlja rasti.
Različiti ciljevi SAD-a i Izraela
Dodatni problem predstavlja sve izraženije razilaženje između američkih i izraelskih ciljeva. U Izraelu su svjesni da je Trampov politički rok znatno kraći od onog kojim raspolaže premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) za završetak rata.
- Nema sumnje da je njegov politički sat kraći i da brže otkucava od našeg. Onog trenutka kada odluči stati, stat će, reći će 'Pobijedili smo' i to će biti kraj. - rekao je jedan izraelski zvaničnik za CNN.
Dodao je i da se izraelski sistem priprema za scenarij u kojem bi se "sve moglo završiti u trenu".
Tramp je u izjavi za CNN rekao da vjeruje kako će Izrael biti spreman završiti rat u isto vrijeme kada i Sjedinjene Američke Države.
- Mislim da da. Želimo više-manje iste stvari. Obojica želimo pobjedu. I to smo i dobili - rekao je.
Ipak, dok se Vašington fokusira prvenstveno na vojne ciljeve, strategija Netanjahua djeluje znatno šire, uz nastavak operacija u kojima Izrael atentatima uklanja sve veći broj iranskih vojnih i političkih lidera.
Direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard (Tulsi Gabbard) potvrdila je pred Kongresom da su ciljevi dvije države "različiti".
- Kroz operacije vidimo da se izraelska vlada fokusirala na onesposobljavanje iranskog vodstva - rekla je Gabard.
Proglasiti pobjedu i krenuti dalje
Dok razmatra daljnje vojne poteze, Tramp istovremeno razgovara i s republikanskim saveznicima koji ga savjetuju da proglasi pobjedu i okonča operacije.
Pojedini istaknuti republikanci smatraju da bi rat mogao biti predstavljen kao uspjeh nakon što su ostvareni ključni ciljevi koje je definisao načelnik Združenog štaba, general Den Kejn (Dan Caine): uništenje iranske mornarice, raketnih kapaciteta i industrijske baze.
Iako takav scenario ne bi u potpunosti uklonio prijetnju iranskog nuklearnog programa, dio Trampovih saveznika upozorava da bi daljnja eskalacija i slanje kopnenih snaga moglo imati katastrofalne posljedice.
"Cijelo vrijeme su nas uvjeravali da nećemo doći u situaciju da imamo značajan broj vojnika na terenu", rekao je kongresmen Džef Van Dru (Jeff Van Drew). "Predsjednik nas je uvjerio da se to neće dogoditi. I ja mu vjerujem. Ali ne želimo beskonačne ratove."
Iz Bijele kuće poručuju da su sve opcije i dalje otvorene.
- Posao Pentagona je da se pripremi kako bi vrhovnom zapovjedniku pružio maksimalan broj opcija", rekla je glasnogovornica Kerolajn Levit (Karoline Leavitt).
- To ne znači da je predsjednik donio odluku, a kao što je jučer rekao, trenutno ne planira slati kopnene snage - dodala je.
Neostvareni ključni cilj
Sjedinjene Američke Države i Izrael ostvarili su značajne rezultate u uništavanju iranskih raketnih i bespilotnih kapaciteta, kao i velikog dijela mornarice. Ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je da je pogođeno više od 7000 ciljeva.
Ipak, glavni cilj koji Tramp najčešće ističe – uništenje iranske sposobnosti za proizvodnju nuklearnog oružja – još nije ostvaren. Visoko obogaćeni uranij ostaje duboko zakopan, dok je znanje i stručni kadar netaknut.
- Temeljna prednost Irana je što znanje ne možete uništiti bombardiranjem - rekao je jedan evropski diplomata.
- Imaju mnogo vrlo pametnih naučnika koje je vlada decenijama plaćala da se bave isključivo nuklearnim pitanjem. Postoji baza znanja koju ne možete ukloniti bombarderima B-2.
Dvije rizične opcije
Uprkos javnim porukama, postoje naznake da se administracija priprema za sve scenarije. Hiljade dodatnih američkih marinaca i mornara već su upućene prema Bliskom istoku, dok se u pozadini razmatra više mogućih operacija.
Jedna od opcija uključuje zauzimanje iranskog ostrva Harg, ključne tačke preko koje Iran izvozi oko 90 posto sirove nafte. U administraciji vjeruju da bi takav potez mogao "potpuno bankrotirati" iransku Revolucionarnu gardu i ubrzati kraj rata, ali bi zahtijevao značajan broj kopnenih snaga.
Druga, još rizičnija opcija, podrazumijeva zapljenu iranskog obogaćenog uranija. Procjenjuje se da se zalihe nalaze ispod ruševina nuklearnih postrojenja pogođenih u američkim napadima prošlog juna. Svaka operacija izvlačenja tog materijala nosila bi izuzetno visok rizik, uključujući i mogućnost radioaktivne kontaminacije.
Dugoročna nuklearna zabrinutost
Među američkim saveznicima raste zabrinutost da bi ovaj sukob, bez obzira na ishod, mogao dodatno ubrzati razvoj iranskog nuklearnog programa u budućnosti.
Čak i ako trenutne zalihe budu uklonjene, znanje i kapacitet za razvoj nuklearnog oružja ostat će prisutni u Iranu.
Direktor CIA-e Džon Ratklif (John Ratcliffe) izjavio je pred Kongresom da Iran trenutno raspolaže istom količinom obogaćenog uranija kao i prije početka sukoba.
U pripremljenim izjavama, koje nisu u cijelosti iznesene usmeno, Tulsi Gabard je navela da Iran nakon američkih napada nije pokušao obnoviti proces obogaćivanja, što dovodi u pitanje tvrdnje o neposrednoj nuklearnoj prijetnji prije početka rata.
Zabrinutost saveznika sumirao je jedan regionalni diplomata:
- Nakon svega ovoga, zašto se ne bi brzo okrenuli nuklearnoj bombi? To je bila briga koju smo imali i prije nego što su Sjedinjene Američke Države pokrenule ovaj rat.
