Evropski parlamentarci pozvali su na produbljivanje saradnje Evropske unije i Kanade uoči samita koji će krajem oktobra biti održan u Montrealu. Zategnuti trgovinski odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama podstakli su Otavu da intenzivnije traži partnere izvan svog tradicionalnog savezništva s Vašingtonom, dok u Briselu raste interes za jačanje veza s Kanadom.
Samit EU-a i Kanade zakazan je za 29. i 30. oktobar. Kanadski premijer Mark Karni ugostit će predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i predsjednika Evropskog vijeća Antonija Koštu.
Sastanak se održava nekoliko sedmica nakon što je Fon der Lajen u govoru o stanju Unije predložila da Kanada postane prva "pridružena članica" EU-a, iako takav institucionalni status trenutno ne postoji.
Ambiciozni planovi za samit u Montrealu
Evropski komesar za međunarodnu saradnju i razvoj Jozef Sikela poručio je zastupnicima da su očekivanja od predstojećeg samita "doista visoka". Ipak, upozorio je da je prerano govoriti o konkretnim ishodima jer pregovori još traju, a do sastanka ima dovoljno vremena za promjene.
Istakao je da Evropska unija posljednjih godina intenzivno razvija odnose s Kanadom, koju je opisao kao "najviše evropsku među neeuropskim zemljama".
- No nije dovoljno slično razmišljati u današnjem svijetu gdje se snaga ponovno stavlja u prvi plan... Moramo pojačati svoju otpornost i zato se okrećemo jedni drugima kao poželjni partneri - poručio je Sikela.
Sve izraženiji trgovinski sukob Kanade sa SAD-om dodatno je podstakao zemlju da potraži nova tržišta i ojača saradnju s drugim ekonomskim partnerima.
Odnosi između Otave i Vašingtona naglo su se pogoršali nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću prošle godine. Trgovinske i druge nesuglasice dovele su do uvođenja carina na prekograničnu robnu razmjenu vrijednu desetine milijardi dolara.
Parlamentarci traže konkretne rezultate
Švedski zastupnik u Evropskom parlamentu Jergen Varborn, član Evropske narodne stranke (EPP), istakao je da Parlament snažno podržava unapređenje odnosa s Kanadom.
Osvrnuo se na izraz "pridruženo članstvo", rekavši da je od etiketa važnije da "ovo bude početak ambicioznog procesa zbližavanja na svim ekonomskim dimenzijama".
Belgijska zastupnica Ketrin van Brempt iz kluba socijaldemokrata ocijenila je da izrazi poput "pridruženog članstva" i "saveza za budućnost" zvuče obećavajuće, ali da samit mora donijeti konkretne i mjerljive rezultate.
CETA i dalje čeka ratifikaciju svih članica
Evropski parlament je još u martu ove godine zatražio dodatno jačanje odnosa s Kanadom. Tada usvojeni tekst naglasio je važnost predstavljanja prednosti Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma EU-a i Kanade (CETA), kao i unapređenja saradnje u energetskom sektoru.
Zastupnici su pozvali države članice koje još nisu ratificirale sporazum da to učine što prije, uoči desetogodišnjice njegove privremene primjene 2027. godine.
Do sada je CETA-u ratificiralo 17 članica EU-a, dok među deset država koje to nisu učinile spadaju Francuska, Italija i Poljska.
Van Brempt je naglasila da je važno okončati proces ratifikacije.
- Kanada je pouzdan partner i zato je doista važno da preostale države ratificiraju CETA-u - poručila je.
S druge strane, francuska zastupnica iz kluba Patrioti za Evropu Anželin Fire smatra da činjenica da sve članice nisu ratificirale sporazum pokazuje da je on odbačen.
Upozorila je da bi proširenje trgovinske saradnje s Kanadom moglo ugroziti evropska radna mjesta te pozvala Uniju da "prestane raditi na vlastitom uništenju".
Zovko: Kanadu i EU povezuje neizvjesnost
Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu iz redova EPP-a Željana Zovko izjavila je za Hinu da Kanada i Evropska unija imaju slične stavove o međunarodnim institucijama, trgovini zasnovanoj na pravilima i potrebi reforme globalnog sistema.
Prema njenim riječima, postupci Sjedinjenih Američkih Država doprinijeli su tome da Kanadu i EU poveže osjećaj neizvjesnosti.
- Mi ne možemo bez Amerike, a ni Kanada ne može bez Amerike - rekla je Zovko, članica parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku.
Zbog toga se založila za uravnoteženije odnose sa SAD-om i izgradnju savezništva zasnovanog na zajedničkim interesima, "gdje se niko neće osjećati da je iskorišten".
Zovko, koja je potpredsjednica kluba zastupnika EPP-a zadužena za diplomatiju i transatlantske odnose, pojasnila je da je jedna od ključnih prepreka ratifikaciji CETA-e nastojanje pojedinih članica da zaštite vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.
"Niko ne želi ispasti gubitnik u tom trgovinskom odnosu, gdje će otvoriti svoje tržište za poljoprivredne proizvode koji će ugroziti njihove i zapravo napraviti nelojalnu konkurenciju", kazala je.
Kanada neće postati članica EU-a
Kanadski premijer Mark Karni pozdravio je "prijedlog" Evropske unije za "mnogo snažnije i ambicioznije savezništvo u budućnosti", ali nije direktno govorio o mogućnosti pridruženog članstva.
Zovko očekuje da bi samit u Montrealu mogao rezultirati novom, moderniziranom verzijom CETA-e. Prema njenom mišljenju, postojeći sporazum teško je osavremeniti dok ga ne ratificiraju sve članice Unije.
Ipak, smatra da na predstojećem sastanku neće biti govora o punopravnom članstvu Kanade u EU-u.
Ideju o "pridruženom članstvu" povezala je s modelima saradnje koje Evropska unija ima s državama poput Izraela, Maroka i Australije, a koji im omogućavaju učešće u određenim evropskim programima.
Foto: FB Donald Trump
