Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ozbiljno razmatra upotrebu vojne sile protiv narko-kartela koji djeluju u Venezueli, što bi uključivalo i udare unutar same zemlje.
Prema informacijama do kojih je došao CNN, američka administracija vidi ovu kampanju kao dio šire strategije koja bi, osim slabljenja kriminalnih mreža, mogla dodatno pritisnuti i samog Nicolása Madura, dugogodišnjeg lidera u Caracasu.
Smrtonosni udar na navodni "narko-brod" koji je napustio venezuelske teritorijalne vode ranije ove sedmice, bio je direktan odraz tih planova. Kako su potvrdili izvori upoznati s operacijama, to je tek prvi korak u znatno širem nastojanju da se smanji protok narkotika iz regiona i istovremeno oslabe ekonomske poluge kojima se Maduro održava na vlasti.
Eskalacija na Karibima
Washington je već demonstrirao moć: u posljednjim sedmicama u Karipsko more prebačeni su brodovi naoružani krstarećim raketama Tomahawk, nuklearna podmornica, različite letjelice i više od 4.000 marinaca. Dodatno, deset modernih borbenih aviona F-35 upućeno je u Portoriko, gdje američki marinci održavaju desantne vježbe.
Ovi potezi nisu slučajni – kako kažu visoki zvaničnici Bijele kuće, riječ je o jasnoj poruci upućenoj Madurou. Administracija je otišla i korak dalje, označivši venezuelskog predsjednika kao "narko-teroristu" povezanog s kartelima i podigavši nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara.
"Zeleno svjetlo" za eliminaciju kartela
Trump je još ranije ove godine dao vojsci ovlaštenja za smrtonosne operacije protiv kartela koje je SAD označio terorističkim organizacijama. To znači da osumnjičeni šverceri više nisu tretirani kao kriminalci, nego kao neprijateljski borci.
Državni sekretar Marco Rubio, jedan od najtvrđih glasova u administraciji po pitanju Venezuele, otvoreno je poručio da će SAD "goniti kartele gdje god da se nalaze". Potvrdio je i da je uništenje broda kod Venezuele izvedeno direktnom Trumpovom naredbom, dodajući kako će sličnih udara biti i u budućnosti.
"Umjesto da ga presretnemo, mi smo ga – uništili. I to će se ponavljati", izjavio je Rubio, naglašavajući da se radi o novoj fazi u borbi protiv transnacionalnog kriminala.
Dok Bijela kuća širi poruku o odlučnosti, u Washingtonu vlada zabrinutost. Kongres je zatražio pojašnjenja o pravnoj osnovi napada, no brifing zakazan za petak iznenada je otkazan bez objašnjenja, što je izazvalo dodatne sumnje.
Bijela kuća je naknadno poslala pismo republikanskim liderima Mikeu Johnsonu i Chucku Grassleyju, u kojem tvrdi da je predsjednik djelovao u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima. No, u samom dokumentu priznaje se da je misija otvorenog trajanja i neizvjesnog obima.
Rubio preuzima inicijativu
Marco Rubio je u međuvremenu postao lice Trumpove anti-kartel kampanje. Dok je ranije dio administracije, uključujući i specijalnog izaslanika Richarda Grenella, koketirao s idejom ograničenih dogovora s Madurom, Rubio je ostao dosljedan u stavu da s venecuelanskim liderom nema razgovora.
Njegov stav sada oblikuje i zvaničnu politiku – fokus na vezu Madura i kartela koristi se kao opravdanje za moguću upotrebu "punih kapaciteta američke sile" protiv Venezuele. Rubio je pritom otvoreno rekao da UN-ove procjene o ograničenoj ulozi Venezuele u trgovini drogom smatra "besmislenim izvještajima".
Ironično, dok Washington javno prijeti udarima, iza kulisa SAD i dalje održava određene oblike saradnje s Caracasom – od deportacionih letova do izdavanja dozvola američkom naftnom gigantu Chevronu za nastavak rada u Venezueli.
Stručnjaci u tome vide kontradiktornost. Benjamin Gedan, bivši član Vijeća za nacionalnu sigurnost pod Obamom, upozorava da takvi potezi otvaraju pitanje šta Trump zapravo želi: "Hoćemo li zaista izvršiti invaziju na zemlju koja već nudi skoro sve što Washington traži?"
Šira slika – droga ili politika?
Dok Rubio i Bijela kuća tvrde da je Maduro ključni faktor u trgovini kokainom, brojni analitičari ukazuju da je uloga Venezuele u globalnom lancu ograničena. Zemlja ne proizvodi kokain, već eventualno služi kao tranzitna tačka, dok je stvarna snaga kartela koncentrisana u Kolumbiji i Meksiku.
Međutim, upitno je koliko prihodi od ilegalnih aktivnosti – od kokaina do šverca zlata – pružaju Maduru i vlastima izvore finansiranja. Ipak je nafta primarni izvor. Prema bivšem američkom ambasadoru Luisu Morenu, mnogo veći problem je korupcija unutar samih vojnih i sigurnosnih struktura Venezuele, koje profitiraju od suradnje s kolumbijskim kartelima.
Svi dosadašnji pokušaji Washingtona da unutar Venezuele podstakne vojni prevrat nisu uspjeli. Maduro se i dalje oslanja na lojalne jedinice, posebno elitne padobranske snage stacionirane izvan Caracasa, nekadašnje uporište Huga Cháveza.
Ipak, Trumpova administracija nastavlja poručivati da su sve opcije na stolu – od ekonomskog pritiska do potencijalne vojne intervencije. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt ponovila je da se Maduro ne smatra legitimnim predsjednikom već "šefom narko-terorističkog kartela".
Šta će se desiti dalje, ostaje otvoreno pitanje. Za sada, Washington nastoji kombinovati demonstraciju sile i politički pritisak, uz očekivanje da će se Maduro sam povući.
Foto Facebook
