Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali zastupnike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Informacije su prenijela dvojica učesnika sastanka koji su govorili za ovaj portal.
"Tampon-zona"
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili izraz "tampon-zona" kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće kako bi spriječila novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj termin nije eksplicitno korišten, iako je izražena spremnost da se poduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
- U suštini, rekli su da vjeruju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba poduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli u slučaju migracija tamo i ostali - rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane ranije ovog mjeseca saopćilo je da je Ankara dodatno ojačala sigurnost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid dužine 380 kilometara te 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici informisali zastupnike kako je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu ubijeno oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog nagle inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a potom su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. U isto vrijeme uvedena je i blokada interneta.
Američko vojno jačanje u regionu
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu te je pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na "visoko rangirane" iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protuzračne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, čini se, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
Moguće posljedice
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizirajuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, sirijskog građanskog rata od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, posebno oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica prema turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je hitno potrebna humanitarna pomoć.
MEE je također objavio da Turska više neće primjenjivati politiku "otvorenih vrata" prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ući u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.
Foto:Screenshot
