Tuzlaci se poklonili Titu: Ličnost kakva se samo jednom rađa

Tačno u 15 sati i 5 minuta članovi Udruženja građana Josip Broz Tito, SABNOR-a i NOR-a Tuzle i Tuzlanskog kantona danas su odali počast Josipu Brozu Titu, doživotnom predsjedniku SFRJ koji je prije 38 godina preminuo u Ljubljani u 88. godini.

Na komemorativnom skupu u kompleksu Slana banja u Tuzli učesnici su poručili da je Josip Broz Tito ostavio neizbrisive tragove u Bosni i Hercegovini, ali i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. 

"On je ostavio tragove koje nikada i niko više neće ponoviti niti će se naći osoba koja će Bosni i Hercegovini donijeti ono što je Tito nama dao. Nažalost, Jugoslavija se nikada više neće ponoviti. Kako gledamo, iz dana u dan fašizam nam sve više buja i to moramo zaustaviti", rekao je Muhamed Čaušević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Grada Tuzla.

Posebno ga žalosti činjenica da mlađe generacije ne poznaju toliko životni put Josipa Broza Tita.

"U udžbenicima je on izuzetno malo zastupljen, ali smatram da bi mlađe generacije uz pomoć interneta, samoinicijativno, mogli pronaći korisne podatke o našem drugu Titu. Ukoliko se svijest ne promijeni, čeka nas mračna budućnost", naglasio je Čaušević.

Prisjetivši se 4. maja 1980. godine, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović rekao je da su milioni ljudi s velikom tegobom primili vijest o smrti doživotnog predsjednika SFRJ. 

"Milioni ljudi su bili u šoku. Plakali su jer su se vjerovatno bojali onoga što će se poslije dogoditi. Ljudi su se bojali budućnosti. Neki sad pitaju zbog čega tolike suze i pretjerivanje 1980. godine? Pa nakon njegove smrti se dogodilo sve ono što se dogodilo. Teški ratovi su na zadesili, mnoge žrtve, kolone ljudi odlaze iz naše zemlje. Svega toga smo se bojali", istakao je Imamović. 

Josip Broz Tito rođen je 7. maja 1892. godine, u Kumrovcu u Hrvatskoj. 

U raznim falsifikovanim dokumentima pojavljivali su se različiti datumi rođenja pa je tako jedan od njih bio i 25. maj koji je poslije obilježavan kao Titov rođendan - Dan mladosti. 

Uključen je u Politički biro CKKPJ 1934. godine. 

Za predsjednika je izabran 1953. godine, a donošenjem novog ustava 1974. postao je predsjednik "bez ograničenja trajanja mandata".

Preminuo je u Ljubljani 4. maja 1980. godine u 15 sati i 5 minuta.