U Švedskoj normalno rade kafići, restorani, teretane...

Švedska
Visoka stopa smrtnosti i postupno smanjivanje broja zaraženih i hospitaliziranih pacijenata s covidom-19 obilježili su prve sedmice 2021. godine u Švedskoj.

 

Budući da je ova skandinavska zemlja, već gotovo godinu dana poznata po blažim pandemijskim mjerama od ostatka Europe, nešto kasnije ušla u drugi val, čini se da je vrhunac stope smrtnosti dosegnula tek početkom januara, odnosno 20-ak dana nakon Hrvatske. Najviše je oboljelih od covida-19 umrlo 28. decembra (122), a posljednjih dana Švedska ima prosječno oko 80 smrtnih slučajeva dnevno, no zbog kašnjenja u prikupljanju podataka zasad i tu brojku treba uzeti s rezervom.

Švedska ima manje mrtvih po glavi stanovnika od Hrvatske

Od početka pandemije do četvrtka u Švedskoj je s koronavirusom zabilježen 10.921 preminuli, što u odnosu na broj stanovnika, prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku trenutno stavlja na 21. mjesto u svijetu, odnosno četiri mjesta iza Hrvatske. Iako konačni i službeni podaci neće biti objavljeni do 22. februara, prema švedskom Središnjem statističkom uredu, tijekom 2020. godine ukupno je od svih uzroka umrlo 97.164 građana, odnosno 6202 više nego se moglo očekivati prema prosjeku smrtnosti od 2015. do 2019. godine (90.962).

Uzimajući u obzir apsolutne brojke, posljednji put toliko je Šveđana umrlo još 1993. godine (97.008), u vrijeme kad dijagnostika i medicinski tretmani nisu bili na današnjoj razini, ali i kad je Švedska imala dva milijuna stanovnika manje nego danas. Računajući smrtnost kao postotak populacije, u 2020. godini umrlo je 0.92 posto švedskog stanovništva, dok taj postotak za 1993. iznosi 1.1. Smrtnost je 2019. godine bila neuobičajeno niska (0.84 posto), a prethodnih pet godina kretala se od 0.89 do 0.91 posto. Ovisno o izvoru podataka i metodologiji, procjene viška smrtnosti u Švedskoj tijekom 2020. kreću se od 4000 do 7000 preminulih. Prosječna dob preminulih od covida-19 u Švedskoj nešto je manja od 85 godina.

Vlada odlučila popustiti mjere koje ionako nisu bile jako stroge

S obzirom na popuštanje zaraze, što je najbolje vidljivo na kontinuiranom smanjenju broja pacijenata s covidom-19 na intenzivnom liječenju (s 389 na 315) te ukupnog broja pacijenata s covidom u bolnicama (s 2998 na 2274) kroz cijeli januar, vlada je odlučila ponešto popustiti ionako ne posebno stroge mjere, pa će se gimnazijalci postupno vraćati na redovnu nastavu, a djeci rođenoj 2005. i kasnije ponovno su omogućene sportske i druge aktivnosti u zatvorenim prostorima.

"Nije razumno održavati nastavu na daljinu cijelo vrijeme u cijeloj zemlji kad okolnosti nisu iste u svim regijama. Nastava na daljinu bila je neophodna jedno vrijeme, ali ipak ima negativne posljedice po učenike", rekla je danas ministrica obrazovanja Anna Ekström.

Odluka o obliku nastave od sedmog do devetog razreda osnovne škole prepuštena je školskim ravnateljima,  dok su učenici od prvog do šest razreda redovno dolazili na nastavu tijekom cijele pandemije.

Izvor: