Posve je jasno da je rast plaće, dakle neto realno plaće koju prima svaki radnik u ovoj zemlji, pojela inflacija, kaže prof. Živko
Rast cijena hrane u BiH otima se kontroli. Toliko da cijene hrane „pojedu“ rast plaća, umjesto obratno. Premda plaće nominalno rastu, taj rast je sporiji od rasta cijena hrane. Zapravo, već duže vrijeme inflacija grize plaće i smanjuje kupovnu moć građana.
Dr. sci. Igor Živko, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, podsjeća da je prema podacima Agencije za statistiku BiH, neto plaća za prvih 10 mjesecu prošle godine u usporedbi sa istim razdobljem 2024., realno rasla za 9,3 posto.
Realni pad
Taj rast, navodi, u poljoprivredi je iznosio svega 5,8 posto, a nešto više u ugostiteljstvu i zdravstvu, dok je u prerađivačkoj industriji nominalno plaća rasla 3,6 posto, ali je, kaže, realno, zapravo, smanjena za 0,3 posto, odnosno bilježi se realni pad neto plaće u sektoru prerađivačke industrije.
- Ako, s druge strane, znamo da imamo rast cijena, odnosno da imamo rast inflacije od 4,4 posto za prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu prije, da je rast cijena hrane šest posto, stanovanja 6,6 posto, zdravstva pet posto, onda je posve jasno, zapravo, da je rast plaće, dakle neto realno plaće koju prima svaki radnik u ovoj zemlji, pojela inflacija, odnosno cijena hrane, i to za većinu njih - objasnio je prof. Živko za „Dnevni avaz“.
Jasno je, dodaje, da svi radnici u ovoj zemlji ne rade u sektorima koji su bilježili puno veći rast plaća, kao što, naravno, znamo da u našim potrošačkim košaricama u najvećem dijelu zbog pada životnog standarda upravo sudjeluju hrana, stanovanje i nužne usluge.
Predsjednica Udruženja potrošača „Don“ Murisa Marić ukazuje na to da je proizvodnja u našoj zemlji na vrlo niskim granama, čak i hrane, koja će koliko-toliko ublažiti cjelokupnu situaciju u vezi sa stalnim poskupljenjima, s jedne strane, i rasta plaća koji to ne prati. Pribojava se, govori, da ćemo postati država u kojoj se živi samo od nekih vrsta usluga
Nemaju znanje
- To kolika je naša kupovna moć i ljudi u inostranstvu, koji imaju znatno niže cijene nego mi, a znatno viša primanja, odraz je politike i sveopšteg stanja. Kada ste čuli nekog političara da komentariše cijene, da je nešto preskupo, da govori o potrošačkoj korpi koja je davno premašila iznos od 3.000 KM i koja je nedostižna za 90 posto građana ove zemlje? Nažalost, kod nas je cijela ta priča vezana za donošenje odluka vrlo neprofesionalnih ljudi, koji nemaju znanje - govori Marić za „Avaz“.
Umjesto napretka, nastavlja ona, mi stalno nazadujemo, dok su statistike, kaže, jedno, a stvarni život sasvim drugo, kada svake sedmice poskupljuju brojni proizvodi, jer imamo, podsjeća, slobodno formiranje cijena.
- Čega je to odraz? Nas građana ili odraz politike koja donosi takve odluke - pita Marić.
Odluka o minimalcu
- Rast plaća koji imamo u pojedinim sektorima treba zahvaliti odluci o minimalnoj plaći koju je donijela Vlada FBiH s 1. januarom 2025. godine, koja se upravo odražava u rastu neto plaća realnih u sektoru ugostiteljstva, odnosno onih usluga koje se baziraju na radu kao faktoru - iznosi prof. Živko.
Foto: Screenshot
