Velika Kladuša: Migrantima potrebna i javna kuhinja, ali ne na livadama

Na područje općine Velika Kladuša migranti i dalje pristižu iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a pored grada, sve ih više boravi u okolnim selima, koja se nalaze uz granicu s Hrvatskom.

Na područje općine Velika Kladuša migranti i dalje pristižu iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a pored grada, sve ih više boravi u okolnim selima, koja se nalaze uz granicu s Hrvatskom.

Najveći broj migranata na području velikokladuške općine, njih oko dvije stotine, smješten je u šatorskom naselju, koje je odlukom lokalnih vlasti formirano u naselju Trnovi, nekoliko kilometara od grada. Za migrante su na tom prostoru osigurane struja i voda, kao i sanitarni čvorovi, a obilaze ih dežurne ekipe lokalnog Doma zdravlja.

Prema riječima Senada Okanovića, direktora ove zdravstvene ustanove, migranti im se svakodnevno obraćaju i žale na brojne zdravstvene probleme.

“Potrebna nam je svaka vrsta pomoći, počevši od dezinfekcionih i sredstava protiv vašljivosti, pa do lijekova, sanitetskog materijala i da ne nabrajam dalje”, kaže Okanović.

Dodaje kako su im lokalne vlasti u ove svrhe prebacile deset hiljada maraka, ali da su ova sredstva samo kap u moru kada se radi o ukupnim potrebama.

Prema riječima Edine Abdić-Pleho, savjetnice općinskog načelnika, sigurnosna situacija je zadovoljavajuća, a prema njenim riječima, za to treba zahvaliti preventivnom radu policije, koja sve pridošle migrante usmjerava u šatorsko naselje.

Međutim, za razliku od Bihaća, gdje je za migrante organizovana javna kuhinja, oni su u Velikoj Kladuši prisiljeni da se za hranu snalaze kako umiju.

Prema riječima Hajrudina Muhamedagića, predsjednika lokalne organizacije Crvenog krsta, oni još nisu uključeni u pružanje pomoći migrantima. “Očekujemo sastanak s lokalnim vlastima ili naređenje federalnog Crvenog krsta, kako bismo se uključili, ali napominjemo da su naši resursi izuzetno ograničeni. Sem toga, mi očekujemo da lokalne vlasti u svrhu zbrinjavanja migranata obezbijede neki čvrsti objekat, jer jednostavno ne možemo djelovati na nekim livadama”, kaže Muhamedagić.

Ne postoji precizan podatak koliko migranata trenutno boravi u Velikoj Kladuši, ali se pretpostavlja kako ih ima više od 600.

Pored pomenutog šatorskog naselja, mnogi borave u privatnom smještaju, ali i napuštenim kućama i devastiranim proizvodnim halama “Agrokomerca”, te na otvorenom. Područje velikokladuške općine graniči s hrvatskom teritorijom u dužini od oko 140 kilometara i migranti uporno pokušavaju ilegalno preći granicu te se preko Hrvatske dokopati Evropske unije.