Orbanovu kampanju za reizbor pomno će pratiti i izvan Mađarske. Kao trn u oku Evropskoj uniji, ovaj nacionalistički lider američkog predsjednika Donalda Trumpa smatra anti-EU saveznikom i održava bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Međutim, domaća ekonomija mu ne ide u prilog. Povrati poreza na dohodak koje je progurao uoči izbora 2022. godine pomogli su da se potakne najgori inflatorni talas u Evropi, talas koji je ostavio trajne posljedice.
Jesensko istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su rastući troškovi života najveća domaća briga građana Mađarske i to uprkos tome što se inflacija povukla s vrhunca iznad 25 posto početkom 2023. na raspon tolerancije centralne banke od 2 do 4 posto u novembru.
Iako je inflatorni skok podigao cijene hrane u Mađarskoj gotovo na prosjek EU, prosječna godišnja bruto plata zaposlenih s punim radnim vremenom bila je treća najniža u Uniji, a izdvajanja za penzije također su među najnižima u odnosu na ukupnu ekonomsku proizvodnju.
Dodatak na penzije, namijenjen za 2,4 miliona penzionera u Mađarskoj koji čine više od četvrtine biračkog tijela, koštat će 454 miliona dolara naredne godine, a taj iznos će rasti svake naredne godine kako se mjera bude postepeno uvodila tokom sljedećeg vladinog mandata.
Ova mjera je prošlog mjeseca donijela porast podrške Orbanovoj stranci Fidesz među starijim biračima, pokazalo je istraživanje Centra 21 Research.
Rejting Fidesza porastao je za jedan procentni poen na 27 posto svih birača, da bi se u decembru povukao na 26 posto, dok je podrška opozicionoj stranci Tisza porasla za tri poena, na 34 posto.
Orbanovi predizborni potezi nose obilježja sličnih obećanja glavnih stranaka u drugim zemljama srednje Evrope, koja mogu pomoći u osvajanju glasova, ali ih je politički vrlo teško povući bez obzira na to ko na kraju pobijedi na izborima.
Agencija Fitch Ratings snizila je izglede Mađarske na negativne zbog Orbanovih predizbornih poteza potrošnje. Navela je da se ne mogu isključiti dodatne mjere uoči glasanja, pri čemu većina anketa pokazuje da Orbanov Fidesz znatno zaostaje za opozicionom strankom Tisza.
Iako potezi s penzijama mogu donijeti kratkoročne političke koristi, dugoročno će imati znatno veće troškove. Međunarodni monetarni fond (MMF) je u augustu upozorio da će Mađarska, bez reforme penzionog sistema, biti suočena s "eksplozivnim rastom" zaduživanja nakon 2030. godine, uz procjenu da bi javni dug do 2054. mogao dostići čak 255 posto bruto domaćeg proizvoda.
Neki javni komentari ispod Orbanove objave na Facebooku o dodatku na penzije bili su kritični, pozivajući umjesto toga na povećanje nižih penzija ili njihovo usklađivanje s rastom plata, dok su drugi mjeru ismijavali kao "šalu" ili "kupovinu glasova".
Iako se mjesečno istraživanje potrošača Evropske komisije u novembru oporavilo s ljetnih najnižih nivoa, mađarski indeks ostao je znatno ispod nivoa u susjednoj Poljskoj i Češkoj, čije su ekonomije tokom protekle godine rasle brže od mađarske.
Mađarska centralna banka sada očekuje da inflacija privremeno padne ispod ciljanih 3 posto u prvom kvartalu, što bi moglo otvoriti prostor za smanjenje kamatnih stopa neposredno prije izbora koji se vjerovatno održavaju u aprilu, ali sve to bi za Orbana moglo doći prekasno, piše Reuters u svojoj analizi.
Foto: Instagram
